Građani Dubrovnika u prilici su dobiti do 4.650 eura poticajnih sredstava za nabavu, instaliranje i ugradnju opreme fotonaponskih sunčevih modula do 10 kilovata u obiteljskim kućama. Potencijalni korisnici ovakvih subvencija proteklih su godina odustajali i zbog prijetnje da će, ukoliko u godinu dana u mrežu isporuče više energije nego što iz nje uzmu, izgubiti status aktivnog kupca i postati povlašteni proizvođač odnosno poduzetnik, što je neisplativo. Dobra vijest je da se to promijenilo.
Nema više ograničenja
- Od 1. siječnja ova se praksa više ne primjenjuje, a novi model će biti određen tijekom 2025. godine. Nezadovoljstvo građana tom praksom je imalo smisla, jer bi im se prelaskom u nepovoljniji model smanjile uštede za oko 30 posto u odnosu na model samoopskrbe – pojašnjava Alice Šebina, voditeljica korisničke podrške Zelene energetske zadruge.
Značajan argument za postavljanje modula je status samoopskrbe u slučaju viška predane energije. Od početka godine na snazi su novi uvjeti za stjecanje statusa korisnika postrojenja za samoopskrbu. Moguće je postaviti i priključiti solarnu elektranu snage do 20 kW bez obzira na zakupljenu snagu priključka krajnjeg kupca. Prije ove izmjene, to je bilo moguće maksimalno do snage zakupljenog priključka.
Po novome, postojećim korisnicima kojima je ukinut status samoopskrbe zbog viška predane energije u mrežu u kalendarskoj godini, vraća se status korisnika samoopskrbe.
Ipak, valja imati na umu da će ovakav model trajati najmanje do 31. prosinca. Država će potom odlučiti o daljnjem sustavu. Ovo u praksi znači da će dosadašnje mjesečno netiranje preuzete i predane energije za korisnike samoopskrbe za postojeće i nove korisnike vrijediti do kraja 2025. godine, a novi sustav samoopskrbe će se definirati do 31. ožujka 2025., napominje Alice Šebina. Kolika je prosječna cijena nabave i postavljanja same opreme fotonaponskih sunčevih modula na jednu obiteljsku kuću?
Dubrovačka kućanstva, do kojih plin nikada nije stigao, uvijek su u vrhu po potrošnji električne energije. Prema riječima voditeljice korisničke podrške ZEZ-a, prosječno četveročlano kućanstvo u Hrvatskoj ima mjesečne račune za električnu energiju između 80 do 100 eura. Za navedenu potrošnju električne energije potrebna je solarna elektrana između 6 do 8 kW, ovisno o geografskom položaju i orijentaciji krova na koji će se montirati fotonaponski moduli. Za navedenu investiciju građanima je potrebno, kaže sugovornica, 1.000 do 1.500 eura po kW, ovisno o tipu i proizvođaču opreme. Kad se sve to zbroji, ostaje procijeniti najvažnije – isplati li se takvo ulaganje, čak i uz poticaje?
Godišnja proizvodnja
- Uspoređujući trenutačne cijene električne energije u Hrvatskoj i iznos investicije u solarnu elektranu od 6 do 8 kW, jednostavno razdoblje povrata investicije je oko sedam godina. Uz sufinanciranja koja su dostupna za građane, povrat investicije moguće je ubrzati, odnosno smanjiti ga na tri i pol godine – tvrde u ZEZ-u.
Kažu kako je Hrvatska, s prosječnom godišnjom insolacijom od oko 2.500 sunčanih sati, jedna od država Europske unije s najvećim solarnim potencijalom. Taj potencijal može varirati ovisno o geografskom položaju, nadmorskoj visini, klimatskim uvjetima i drugim čimbenicima. Solarna elektrana od jednog vršnog kilovata (1 kWp) će na području Dubrovnika proizvesti godišnje oko 1.400 kWh, dok će ista u Zagrebu proizvesti oko 1.200 kWh, navodi sugovornica i ističe kako veća godišnja proizvodnja električne energije iz solarne elektrane građanima omogućuje manju investiciju i brži povrat uloženih sredstava.
Grad Dubrovnik ove godine je osigurao 365.000 eura poticaja za nabavu modula za građane. Na ovaj način, kućanstva imaju pravo na sufinanciranje 90 posto nastalog troška ulaganja, ali ukupno najviše 4.650 eura. Fotonaponski sunčevi moduli mogu se ugraditi i na pomoćni objekt, garažu, taracu, vrt ili dvorište, na istoj katastarskoj čestici na kojoj se nalazi i obiteljska kuća za koju se traži sufinanciranje bespovratnim sredstvima, a neophodan je dokaz zakonitosti objekta. Javni poziv je otvoren do 15. listopada.