- Sve je tamo drugačije nego u nas, Finci drugačije uče, sve je fleksibilnije i nekako su više usmjereni snalaženju u budućem životu, a škole su im fantastične. To su utisci učenika Umjetničke škole Luke Sorkočević Klare Brčić, Josipe Reškovac i Roka Negodića, koji su u okviru programa Erasmus Plus nekoliko dana proveli kod kolega u Finskoj, u školi Vihdin Lukio u mjestu Nummela udaljenog od Helsinkija oko 70 kilometara.
Bilo je to prvo putovanje nakon duge stanke zbog koronavirusa, a također i prva mobilnost učenika u okviru programa Erasmus Plus „Arts now and before" u kojem sudjeluju škole iz šest europskih zemalja. Uz Hrvatsku, gdje je u programu naša Umjetnička škola i Finsku, još i Portugal, Njemačka, Poljska i Latvija.
Finski model školovanja po mnogo čemu je jedinstven u Europi, poznato je da njihovi učenici postižu najbolje rezultate na PISA testovima i redovito su u top deset u sva tri područja testiranja – matematici, pismenosti i prirodoslovlju. Svi roditelji osnovnoškolaca koji razmišljaju o budućem izboru srednje škole za svoje dijete sigurno su već čitali o ovom modernom obliku obrazovanja u kojem se cijelo školovanje doživljava kao proces u kojemu se uči, dijeli međusobno povjerenje i odmara. Finci vjeruju kako je individualniji pristup poučavanju i oslobođena satnica, put do uspješnijih učenika. Je li tomu tako, pitali smo Klaru, Josipu i Roka?
- Imaju i oni testove i ocjene, ali drugačije nego mi. Prijateljica kod koje sam bila smještena kaže mi da su nekad zatrpani testovima. Ali isto tako mogu biti na nekom satu, ali i ne moraju, mogu izaći i vratiti se na sat na kraju. Ocjene im uopće nisu bitne, nego njihovo znanje. Škola svima traje od 9 do 15 sati i tu im je sve određeno, kada i gdje trebaju učiti. Ne mogu kao mi poslije tri sata dolaziti u školu. A kad smo vidjeli školu, ostali smo paf. Imaju sve, od dvorana posebno za odbojku, posebno za košarku, bazen, restoran, vanjska igrališta… - prepričava nam Josipa.
– Sve je u njihovom sustavu puno fleksibilnije i više se koncentriraju na dobrobit i znanje učenika nego na njihove ocjene. Čini mi se da su učenici sretniji, a nastavnici druželjubiviji, drugačije se ponašaju. Nekako su usmjereni prema praktičnim znanjima koja će im trebati za svakodnevno snalaženje u životu i za kasnije školovanje, a matematika i finski jezik su jednako integrirani kao domaćinstvo – dodaje Roko Negodić. – Možda bi tu bilo bolje da se u tome ugledamo na Fince i poboljšamo naš školski sustav. Cijeli njihov sustav je drugačiji, ali i mi imamo neka znanja koja oni možda nemaju, recimo više učimo strane jezike i više poznajemo druge zemlje i kulture, no sigurno će se oni bolje snalaziti u nekim drugim područjima – kaže Roko.
Najviše ih je iznenadilo što su osnovne i srednje škola zajedno u istom kompleksu i što su sve srednje škole jednakog programa, gdje svi imaju predmete općeg dijela i dio koji je izboran. – Imaju puno predmeta koje mi nemamo, kao politiku, gospodarstvo ili poljoprivredu, koji su isto izborni, ali uglavnom ih svi biraju jer svi smatraju da su važni. To bih voljela imati i ovdje – kaže Josipa. Klaru Brčić oduševila opremljenost škole, posebno kabineta za fiziku, kemiju i brojni drugi sadržaji u školi, a općenito kaže imaju jako puno prostora u kojemu se učenici mogu kretati i koristiti ih.
– Kada dođu ovdje sigurno će ih iznenaditi naša škola i gdje mi učimo, ali i za njih će ovdje biti drugačije kada ih povedemo u obilazak gradom – kaže Klara.
Glavna tema ove mobilnosti u Finskoj bila je kinematografija, no to ne znači da su sve škole koje sudjeluju u programu umjetničke škole kao naša, kojoj je najsličnija škola iz Latvije, već ima i tehničkih škola kao što su škole iz Njemačke, Portugala i Poljske i općih gimnazija kakva je ova finska škola. - No djeca u svim školama imaju mogućnost obrazovanja i u svim poljima koja ih zanimanju pa jednako tako i u umjetnosti - govori Marina Kljunak Čuikin, knjižničarka škole koja je s profesorom UŠLS Dariom Čagljem i učenicima putovala u Finsku.
- Umjetnička je škola pozvana u ovaj projekt koji se financira iz EU fondova, a učenici su zaista bili motivirani pogotovo jer se radi o jednoj skandinavskoj zemlji, nama relativno nepoznatoj.
Svaki je učenik bio smješten u obitelji domaćina koje su pomno izabrane i isto tako već su prije ugošćavale studente jer su to škole koje već godinama sudjeluju u ovakvim projektima. U okviru glavne teme "Arts now and before", tijekom boravka u školi domaćini su organizirali razne radionice: kako svirati kantele i ukulele, mini sat geografije s upoznavanjem države Finske, sat dvoranskog hokeja i plesa. Izvan škole organizirani su za nas jednodnevni izleti u Heureka muzej znanosti, Fazer, muzej i tvornicu čokolade, pa izlet u Helsinki i posjet Aeteneum muzeju i Galeriji moderne umjetnosti i Oddi knjižnici. Zaista odlično iskustvo za naše učenike – govori Kljunak Čuikin. Projekt Erasmus Plus „Arts now and before" traje do 2023. godine kada će i dubrovačka umjetnička škola biti domaćin učenicima i kolegama iz drugih zemalja, a glavna će tema biti glazba.