Još nas dva dana dijeli od početka jsezonskog embarga na izvođenje radova koji uključuju tešku i bučnu mehanizaciju. A bagera i pikamera ne nedostaje na desetak dubrovačkih većih aktivnih gradilišta od Kantafiga do Belvederea. Ovog proljeća gradilo se sve u šesnaest, i uvis za penthouse i u zemlju za podzemne garaže, no strojevi će morati otpočinuti do sredine rujna, potvrdili su nam iz dubrovačke gradske uprave i objasnili što će sve obuhvatiti privremena stanka, te koji su investitori od nje izuzeti:
- Odlukom o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika zabranjeni su isključivo zemljani radovi, dok su radovi na konstrukciji i ostali radovi dozvoljeni. Zabrana izvođenja zemljanih radova traje od 15. lipnja do 15. rujna. Izuzeće se odnosi samo na radove za koje je utvrđen interes RH i Grada Dubrovnika, a to su ove godine radovi Vodovoda na Aglomeraciji Dubrovnik – objasnili su iz gradske uprave i napomenuli kako nadzor nad Odlukom provodi Odsjek za komunalno redarstvo. U obavljanju nadzora komunalni redari, dodaju, postupaju sukladno odredbama Zakona o građevinskoj inspekciji i Naputka Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine o novčanim kaznama koje izriču komunalni redari u provedbi ovog Zakona.
Najteže je zadržati radnike
Iako će se, dakle, i usred ljeta moći raditi na konstrukciji, ‘tornavati‘ i čekićati, obustava zemljanih radova građevinarima predstavlja problem. Predsjednik Strukovne grupe graditeljstva Županijske komore Dubrovnik, građevinski inženjer Tomislav Bačić svojedobno nam je rekao kako je to nerješiv problem za tvrtke koje je bave isključivo tom vrstom poslova, ali i za tvrtke koje koriste različita prijevozna sredstva i rovokopače.
- Najteže je zadržati radnike, vozače i strojare koji ne mogu raditi tri mjeseca, ali i održavati tzv. hladni pogon koji itekako košta. Dnevni gubici, naravno, ovise o broju strojeva i vozila u hladnom pogonu koji dnevno po stroju iznosi oko 300 do 400 eura. Tu su i plaće radnika, izgubljena dobit...- kazao nam je tad Tomislav Bačić, inače voditelj odjela građenja Alfaplan građenja. Upitan je li moguće mehanizaciju u sezonskom ‘mirovanju‘ prebaciti na gradilišta drugdje po Dalmaciji i ostatku Hrvatske, možda u predjele postradale od elementarnih nepogoda, istaknuo je da je to aspolutno neisplativo.
- Uzmite samo koliko je strojeva i vozila iz svih županija prinuđeno biti u "hladnom pogonu" kroz tri ljetna mjeseca pa ćete doći do ogromnog broja. Sve tvrtke s kontinenta isto tako planiraju "povratak" s mora nakon 15. lipnja i moraju imati dovoljno posla na kontinentu da bi se održali. Na našem području su sve građevinske tvrtke relativno male, pa bi im sam odlazak na kontinent zasigurno bio "izlet u nepoznato" – ocijenio je sugovornik.
Strukovna grupa građevinara Županijske komore Dubrovnik je u protekle dvije godine uznapredovala u dogovaranju opsega zabrane radova na području grada Dubrovnika. Prijedlog gradonačelnika Mata Frankovića da embargo obuhvati samo radove na iskopima prihvatilo je Gradsko vijeće kao svojevrstan ‘relikt‘ iz doba pandemije koronavirusa kad su tijekom turističke sezone prešutno bili odobreni radovi na izradi konstrukcije.
-Odlukom da se radovi na konstrukciji mogu nesmetano izvoditi i ljeti, tvrtke na našem području su uvelike odahnule, a razgovori o zemljanim radovima se nastavljaju – ističe Bačić. Najavljuje kako će Strukovnoj grupi graditeljstva sljedeći korak biti upravo famozni zemljani radovi koje je, kaže, definitivno potrebno raščlaniti.
Hoće li se raditi unutar zidina?
A nakon što je ulegnuće pločnika preko puta Male braće prije dva tjedna izazvalo val polemika između gradonačelnika Mata Frankovića i ‘forumaša‘ koji su kritizirali gradsku upravu zbog stanja glavne gradske šetnice, u gradskoj upravi raspitali smo se kakva je točno dinamika sanacije pločnika na Stradunu i ostatku povijesne jezgre. Zanimalo nas je i postoji li i kakav godišnji plan sanacije u dogovoru sa Zavodom za obnovu Dubrovnika, te kako se provode ‘interventni popravci‘ u slučaju nenadanih oštećenja kamene podloge.
- Pločnici u povijesnoj jezgri održavaju se sukladno Ugovoru o izvođenju radova održavanja pločnika u povijesnoj jezgri Grada Dubrovnika sklopljenog s tvrtkom Građevinar Quelin d.d. Predstavnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu s predstavnikom izvođača tjedno obilazi i nadgleda stanje pločnika te izdaje naloge za popravke. U slučaju hitnih oštećenja žurno se reagira i izvođač po hitnom postupku radi popravke, kao što je to slučaj i s ovom situacijom na Stradunu. Sanacija ulegnutog dijela je okončana je, a prošlog je tjedna uklonjen i paravan gradilišta Vodovoda, gdje je saniran i pločnik na samom Stradunu, a ovi radovi neće ometati prolaz pješaka - ističu iz Grada Dubrovnika.
Na temu većih zahvata na kamenoj šetnici kažu da u tom pogledu ZOD donosi godišnje Programe obnove spomeničke cjeline Dubrovnika, te u njihovom okviru provodi projekte obnove.
- Vezano sa sanaciju pločnika u povijesnoj jezgri, Zavod je nosio projekte sanacije pločnika ispred Crkve sv. Vlaha 2019. godine te na Poljani Paska Miličevića 2024. godine. Ti projekti obuhvaćali su radove na nosivom i završnom sloju, uz arheološki nadzor i zaštitu arheoloških nalaza. Grad Dubrovnik i Zavod za obnovu nastavljaju realizaciju Programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika za 2024. obnovom skalina uz Jezuite, za koju je odabran izvođač radova, koji su planirani za sredinu rujna 2024. godine - podsjećaju iz gradske uprave i napominju kako su u okviru većih zahvata obnovili Gundulićevu poljanu, pločnik Pred Dvorom te čitav plato Pila, a svakodnevno, vele, obnavljaju i manje površine pločnika ili skalina u povijesnoj jezgri.
A otkud ono ulegnuće koje je izazvalo buru reakcija?
- Situacija na Stradunu dogodila se zbog vozila koja su zaobilazila otvoreno gradilište Vodovoda preko tanjih kamenih ploča i odvodnog kanala koji ne mogu podnijeti toliko opterećenje, što je rezultiralo utonućem pločnika i pucanjem kamenih ploča. Što se tiče prometovanja teretnih vozila u povijesnoj jezgri, činjenica jest da u gradu ima sve više objekata koje treba opskrbiti, ali Gradu Dubrovniku je red i očuvanje kulturne baštine apsolutni prioritet. Iz tog razloga, 2021. godine sukladno Odluci o komunalnom redu, smanjena veličina vozila a u 2023. godini, uvedeni su vremenski termini kako bi se Stradun što manje opterećivao - navode iz gradske uprave.
Otkrivaju i kako je Odsjek za komunalno redarstvo lani evidentirao 216 slučajeva nedozvoljenih prometovanja vozilom u pješačkoj zoni u Gradu Dubrovniku te počiniteljima izdao prekršajne naloge.
