U KOMINU ANE MLJEĆKE Kako se krpe i armaju mreže, kako i što se jelo i othranilo težake otoka...

Pomena na otoku Mljeta ovog je vikenda bila centar svijeta. Što je to da je Mljet postao tako zanimljiv? Tamo ste mogli susresti političare, visoke državne službenike, ribare, vatrogasce, domaćice/mljećke, mlade i stare kojima je zajednički cilj doprinijeti uključivanju Mljeta na Unescovu listu zaštite kulturne i prirodne baštine cijelog otoka. Ovaj događaj su također obilježili i jedriličari kluba Orsan sa svojom tradicionalnom regatom Korčula, Mljet, Dubrovnik, koji su se također uključili u sve aktivnosti ovog bogatog dana. - piše predsjednica udruge Deša Jany Hansal.

U tom cilju bila su organizirana dva važna događaja u kojima su s entuzijazmom i radošću uživali mnogi domaći ljudi i posjetitelji.
Organizatori ovog zanimljivog skupa su Hrvatski svjetski kongres, NP Mljet, općina Mljet, udruga Deša-Dubrovnik, a sve nas je potaknula dirigentska palica naše Ane Stražičić, Rodriguez – članice HSK , naša Ane Mljećka.

Prvo je bila organizirana „ Radionica krpljenja i armanja mreža“ kao dio projekta Odiseja Mediteranea, koju je organizirala udruga Deša Dubrovnik. Stari obrt/vještina i znanje krpljenja i armanje mreža polako nestaje, te ovom radionicom nastojimo očuvati vještine ruku naših otočana i očuvati dijelić naše kulturne baštine. Radionica je bila iznimno posjećena, svi su željeli vidjeti i naučiti tajne starog obrta, a vješta voditeljica svojim umijećem nas je svih očarala.

Drugi dođaj bila je prezentacija knjige Mikija Bratanića „Priča o konobi“, gdje nam je sam autor predstavio knjigu. U svakom slučaju to je više od knjige, tu je ispričana povijest našeg težaka i njegove konobe, gdje se čuva svo blago koje stvara, sav alat s kojim radi, a konoba sve pažljivo bilježi za slijedeće generacije koje dolaze. Priča o konobi je dio našeg identiteta, dio našeg postojanja, dio naše prošlosti, sadašnjosti i željeli bi je ostaviti takvu za budućnost.

Uz prezentaciju Priče o konobi, gosti i uzvanici su degustirali delicije otoka Mljeta što su ih pripremile vrijedne i kreativne žene našeg škoja. Tu je bilo od hobotnice na salatu, mariniranih inćuna, popara, brodet s palentom, mljetski makaruli do raznih slastica. Nikako ne zaboraviti slane gere, srdele i ribice koje su othranile generacije otočana. Konoba je naša materijalna i nematerijalna baština, to je priča o povijesti vina, hrane i pjesme, to je priča o hrvatskoj kulturnoj baštini i mediteranskom stilu života! - pišu iz udruge Deša.