Svake godine na Veliki Petak u procesiji ulicama Grada nosi se relikvija drva Svetoga Križa. Moći sv. Vlaha u procesiji su na svaku Parčevu festu. U Moćniku dubrovačke katedrale Gospe Velike brižno se čuva oko 170 relikvija odnosno moćnika. Među njima je i relikvija koja potječe iz bazilike Svetoga groba Kristova u Jeruzalemu: djelić Kristove grobne ploče.
- Što se tiče ulomka Svetoga Groba odnosno ulomka grobne ploče Spasiteljeve, to je moćnik koji je u Dubrovnik došao sredinom 16. stoljeća, točnije 1558. godine, zahvaljujući dubrovačkom franjevcu fra Bonifaciju de Stephanisu (Stjepović, Drakolica). Ovaj Lopuđanin koji je stupio u franjevački red, studirao u Rimu i Parizu gdje se sprijateljio s glasovitim ljudima, 1550. godine je imenovan gvardijanom u Jeruzalemu i kustodom (čuvarom) Svete Zemlje. On je 1558. u Jeruzalemu kupio samostan sv. Spasa koji je postao središtem te franjevačke provincije u Svetoj Zemlji, a za vrijeme trajanja svoje službe potaknuo je obnovu Bazilike Svetoga groba.
Prilikom obnove jedne od najvećih svetinja kršćanstva fra Bonifacije je otkinuo komadić grobne ploče Spasiteljeve i poklonio ga Dubrovačkoj Republici te se on nalazi u Moćniku katedrale. Zamolio je da se svake godine u prosincu napravi jedna procesija s tim relikvijarom koja bi išla kroz Grad i koja bi prolazila i kroz franjevačku crkvu. Ta procesija se vršila, ali već od 19. stoljeća je nestala – ističe povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, član Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije. Spominje i kako je fra Bonifacije, koji je zaslužan i za obnovu Bazilike Svetoga groba i za dolazak ove relikvije u Dubrovnik, jedno vrijeme bio i stonski biskup.
Relikvijar Svetoga groba koji se čuva u Moćniku sastoji se od srebrenoga sandučića sa staklenim stijenkama u kojem je u papir umotan komadić Kristove grobne ploče, a na poklopcu se nalazi umjetnički izrađena figura Krista koji leži na odru.
- Ova relikvija manje je poznata iako je autentična. Naime, fra Bonifacije je s tim komadićkom grobne ploče poslao i potvrdu o autentičnosti koju je objavio dum Stijepo Skurla, svećenik i povjesničar iz 19. stoljeća, u svom poznatom djelu 'Moćnik stolne crkve dubrovačke“ iz 1868. godine. Skurla je opisao sve relikvijare, a posebno one koji su vezani za Krista i Kristovu muku pa tako u svojoj knjizi posebno opisuje povijest relikvije Svetoga groba gdje donosi i spomenutu potvrdu – ukazuje Viđen na povijesne činjenice.
U Moćniku dubrovačke katedrale više je relikvija koje su povezane sa životom, mukom i smrću Isusa Krista. Posebno poznat je, kaže dubrovački povjesničar umjetnosti, ulomak drva sv. Križa koji je u Dubrovnik, prema predaji, stigao u 10. stoljeću i koji svake godine na Veliki Petak ide u procesiji Gradom. No, u katedralnom Moćniku je sveukupno šest komadića Kristovoga Križa, tu se čuva i komadić golgotske spužve koju su, umočenu u ocat, rimski vojnici pružili Spasitelju na Križu, komadić Isusove haljine, kap Predragocjene Krvi Isusove, trn iz trnove krune Kristove, Isusova pelenica... U raskošno dekoriranome Moćniku barokne katedrale Gospe Velike, koji se nalazi s južne strane svetišta, tj. preko puta sakristije, relikvija Svetoga groba smještena je u središtu, točno ispod relikvijara drva Svetoga Križa.
- Točan broj relikvija u Moćniku teško je reći jer broj se povećao sa suvremenim moćnicima u zadnjih 20-ak godina, sv. Ivana Pavla II., bl. Ivana Merza, bl. Marije Propetog Petković, bl. Alojzija Stepinca..., a postoji i 20-ak vrijednih predmeta koji nisu popisani, nemaju numeraciju pa ih se ne računa iako postoje. To je primjerice Orlovski štionik, Kusterov pladanj i vrč... – spominje dragocjenosti Moćnika Ivan Viđen.
Teško je utvrditi koja je najstarija relikvija u Moćniku jer značenje riječi relikvija uključuje i predmet i ono u čemu se predmet čuva.
- Ako ćemo gledati predmet, komadić nečega u relikviji, najstarije su one koje su vezane uz Kristov život, muku i smrt. Prema umjetničkoj opremi odnosno oklopnicama u kojima se predmet čuva, najstariji su moćnici vezani uz sv. Vlaha, dakle moćnik Glave sv. Vlaha, moćnik Ruke sv. Vlaha. Jedan od moćnika drva Svetog Križa također je iz 12. stoljeća koji je došao u Dubrovnik kao bizantska stauroteka, izrada velike elegancije, on je među najstarijima. Komplicirano je datirati ali recimo najstarije relikvije su 11., 12. stoljeće – zaključuje Viđen o zbirci svetačkih moći Moćnika dubrovačke katedrale.