Dubrovnik je prvi grad u Hrvatskoj s označenim prihvatnim površinama u slučaju potresa. Dobro, i što s tim, zapitali su se mnogi građani kad su na webu ugledali fotografije posebno označenih tzv. prihvatnih površina za evakuaciju građana u ulici Iza Grada te u Vinogradarskoj ulici u Mokošici. Okupljališta bi se ‘aktivirala’ u slučaju elementarne nepogode kakva nažalost nije rijetkost na trusnim područjima poput dubrovačkog. Karti s označenim prihvatnim površinama može se pristupiti i skeniranjem QR koda koji građane i turiste ‘preusmjerava’ na najbržu prihvatnu sigurnosnu gradsku zonu u slučaju potresa.
Bit će još znakova
O namjeni i načinu eventualnog korištenju novih ‘sabirnih centara’, najčešće igrališta, parkinga i parkova udaljenih od građevina, pitali smo načelnika Stožera civilne zaštite Grada Dubrovnika Stjepka Krilanovića, ujedno i zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe ‘Dubrovački vatrogasci’:
- Površine su određene kako bi ljudi nakon napuštanja kuća uslijed potresa neko vrijeme boravili tu, dok im se ne osigura smještaj ili provjeri situacija u pogledu sigurnosti. Za građane je ključno znati površinu blizu mjesta stanovanja ili posla. Primjerice ljudi s Ploča trebali bi se okupiti na igralištu Gimnazije Dubrovnik, oni iz Hladnice na parkingu i tako redom – objašnjava Krilanović i napominje kako je popis prihvatnih mjesta odredila Civilna zaštita Grada Dubrovnika. ‘Probne’ lokacije na kojima će se postaviti znakovi mjesta za što bržu evakuaciju građana nalaze se u ulici Frana Supila kod hotela Argentina, ulici Iza Grada - parking ispod žičare, u Bogišićevom parku, u Gospinom polju, U ulici Roka Mišetića kod Opće bolnice Dubrovnik, Ulici Mata Vodopića, Iva Dulčića, Obali Ivana Pavla II u Sustjepanu te Vinogradarskoj ulici u Mokošici.
Lokalni Stožer CZ je za područje grada Dubrovnika inače je predvidio 52 lokacije za prihvatne površine u skladu s glavnim evakuacijskim pravcima. Sve su mapirane i grafički prikazane s uputama o postupanju stanovništva u slučaju potresa na stranicama Grada Dubrovnika.
A što s onima koji ne mogu?
Boji li se da bi u panici kod jačeg podrhtavanja tla Dubrovčani mogli zaboraviti da uopće postoje prihvatne površine, Krilanović ističe:
- Svaki čovjek drugačije doživljava nepogodu, znaju to najbolje pripadnici naše Javne vatrogasne postrojbe. Kad gori kuća, netko će sabrano slušati upute, a netko skočiti s petog kata iako je jasno da će pritom stradati. Naš je zadatak ljudima pružiti informaciju, da ne bi pribjegli nekim luđačkim rješenjima, nego poslušali savjet i prevencijom smanjili dozu straha. - kaže sugovornik kojega pitamo i kako bi do prihvatnih površina za potres došli stariji, invalidne osobe, slabo pokretni...
- Da, te kategorije su problem koji tek treba riješiti. Starijima koji malo ili uopće ne koriste internet već smo slali letke s obavijestima gdje otići ako bi zatreslo. Trenutačno s udrugama i volonterima nastojimo tim ljudima organizirati support – dodaje Krilanović i objašnjava kako je kroz projekt ‘Korak u sigurnost’ osmišljen dizajn i idejno rješenje znakova za obilježavanje prihvatnih površina. Riječ je o aktivnosti financiranoj iz Europskog socijalnog fonda, čiji je nositelj Udruga za kreativno-održivi razvoj i konkurentnost Dubrovnik.
