StoryEditorOCM
DubrovnikHoće li uspjeti veliko čišćenje evidencije HZZO-a?

U Dubrovniku je osigurano 17.838 nezaposlenih i članova njihovih obitelji. Provjerili smo zna li se koliko je nezaposlenih neprijavljeno, a koliko je iseljenih neodjavljeno

Piše Gabrijela Bijelić
3. ožujka 2022. - 11:34

Jedna nezaposlena Dubrovkinja uskoro će morati na složenu operaciju u Split, no boji se da bi prije toga mogla izgubiti pravo na gratis zdravstveno osiguranje, što bi bilo pogubno za njezin obiteljski budžet. Briga ima smisla ako se zna da dan u bolnici stoji oko 500 do 600 kuna.

'Uparivanjem' do podataka

Dosta se pisalo o tome kako osobe bez dopunskog zdravstvenog osiguranja plaćaju najmanje 20 posto cijene isporučene usluge, primjerice kirurški zahvat u dnevnoj bolnici barem 25 kuna i tako redom...

- Čitala sam nedavno da ministar Beroš najavljuje kako će 300 tisuća osiguranika izbrisati iz evidencije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a kako ja baš nisam bila redovita u prijavama Zavodu za zapošljavanje, bojim se da bi i mene mogli izbaciti – kaže naša sugovornica. Trebaju li se gubitka statusa, a time i pozamašnih troškova liječenja bojati i neki od evidentiranih na području Područne službe HZZO-a Dubrovnik, provjerili smo u središnjici Zavoda.

image
Ministar zdravstva Vili Beroš
Zeljko Puhovski/Cropix

Iz centrale kažu kako je prema podacima s kraja prošle godine, na području Dubrovačko-neretvanske županije ukupno 127.193 osiguranih osoba, od kojih je 48.577 aktivnih radnika. Samo u obuhvatu Područne službe Dubrovnik na dan 21.veljače zabilježeno je 17.838 osoba u kategoriji osiguranja „nezaposleni“, točnije 16.723 nositelja osiguranja i 1.115 članova njihovih obitelji. Kažu dalje kako redovito provjeravaju statuse osiguranika, no o početku brisanja i mogućim sankcijama – ni riječi.

Iz Beroševa resora poručuju kako će bez prijave Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), osobe koje ne rade i nemaju zdravstveno osiguranje po drugoj osnovi, izgubiti pravo na gratis zdravstveno osiguranje. HZZO namjerava 'uparivanjem' podataka s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje 'očistiti' evidenciju od viška korisnika koji ne uplaćuju zdravstveni doprinos. No, problem je u aktualnoj zakonskoj regulativi koja nezaposlenima ne nameće obavezu prijave na HZZ radi stjecanja prava na zdravstveno osiguranje. Nezaposleni status osiguranika zapravo utvrđuju prijavom HZZO-u u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa...

Sve je na savjesti

Drugi 'krak' revizije broja osiguranika tiče se onih koji su odselili, najčešće u potrazi za poslom, ali i dalje koriste zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj, iako žive i rade drugdje. Takvima se broja ne zna ni na nacionalnoj ni na lokalnoj razini.

Iz HZZO-a na naš upit ima li Dubrovčana u inozemstvu koji koriste 'duplo' zdravstveno osiguranje, odgovaraju kako prema EU pravnim propisima, osoba može biti osigurana isključivo u jednoj državi članici, a kod radno aktivnih osoba to je država u kojoj su zaposlene.

image
Zdravstveno osiguranje je predmet najavljene velike revizije
Hzzo

Međutim, u EU (još) ne postoji centralizirani sustav razmjene podataka o osiguranicima pa o savjesti pojedinca ovisi hoće li, ako je u drugoj državi članici stekao status osiguranja, to i dojaviti HZZO-u. A iz tog Zavoda tvrde kako svakodnevno provjeravaju slučajeve gdje postoji i najmanja indicija da je osoba zdravstveno osigurana u drugoj državi članici. Ističu kako su u stalnoj elektronskoj komunikaciji s osiguravateljima u drugim državama članicama. Ako i kada se utvrdi duplo osiguranje, provodi se odjava osigurane osobe sa zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj, navode iz HZZO-a, objašnjavajući kako surađuju i s MUP-om u kontroli (ne)osiguranih i putem sustava OIB-a.

Odjavi se, prijavi se

- U slučaju kad HZZO zaprimi informaciju da je osoba odjavila prebivalište u Hrvatskoj, provodi se odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja. Pri tome naglašavamo da, sukladno europskim pravnim propisima, formalna odjava prebivališta iz jedne države članice te prijava prebivališta u drugoj državi članici nije preduvjet za ostvarivanje obveznoga zdravstvenog osiguranja u drugoj državi članici. Stoga odgovornost i obveza odjave sa zdravstvenog osiguranja u državi članici iz koje osoba iseljava uvijek primarno leži na samoj osiguranoj osobi, objašnjavaju iz HZZO-a.

02. svibanj 2024 11:49