Građevinska inspekcija Državnog inspektorata ove je godine, do 30. srpnja, primila 81 prijavu mogućeg nezakonitog i 42 prijave početka građenja na području Dubrovačko-neretvanske županije. Obavljeno je 120 inspekcijskih nadzora, a nakon svega donesena su 53 inspekcijska rješenja kojima se investitorima naređuju mjere, među ostalim i obustave građenja.
Dojam je kako je građevinska inspekcija na dubrovačkom području troma, spora i slijepa do te mjere da se čovjek pita postoji li uopće, a taj dojam dodatno pojačava činjenica da u Dubrovačko-neretvanskoj županiji imamo jednog inspektora, sa sjedištem u Pločama.
Kad ste zadnji put to vidjeli?
- Kontinuirano se u sve ispostave Državnog inspektorata inspektori, sukladno potrebama, raspoređuju kako bi se osiguralo nesmetano obavljanje poslova iz nadležnosti Državnog inspektorata – odgovaraju u Državnom inspektoratu na pitanje je li točno da je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji još uvijek zaposlen samo jedan građevinski inspektor, te jesu li zagrebački inspektori ove godine dolazili u ispomoć kao lani.
Naime, glavni državni inspektor Andrija Mikulić lani je na sastanku s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem izjavio kako je osobno odlučio dva inspektora iz Zagreba poslati u Dubrovnik na ispomoć. Štoviše, rekao je kako će se svakih nekoliko mjeseci mijenjati i raditi nadzore. Je li razumno slati inspektore čak iz Zagreba, umjesto uposliti ih u Dubrovniku? Građevinski inženjer i sudski vještak, Zlatko Bender kaže kako je to prilično nezahvalan posao kojeg će se malo tko uhvatiti nakon završenog građevinskog fakulteta.
- Vjerujem da inspektori koji dođu ovdje posao odrade prema propisanoj proceduri. Upravni postupak koji se radi prema građevinskoj dozvoli i projektnoj dokumentaciji, štima. Međutim, problem je provedbe tog rješenja koje građevinska inspekcija donese. Njihova su rješenja učinkovita tamo gdje propišu zatvaranje gradilišta, a recite mi, kad ste zadnji put vidjeli bager koji ruši bespravnu građevinu? Za neke manje stvari investitoru narede uklanjanje, a ja se ne sjećam kad je u Dubrovniku nešto veće srušeno. Tamo gdje inspektor donese rješenje o uklanjanju građevine, ulazi se u beskonačnu petlju – kaže Bender.
Treba li u Dubrovniku sjediti građevinski inspektor? Bi li to išta promijenilo ili utjecalo na stanje u prostoru s obzirom na inspektorove ovlasti, a to je utvrđivanje zakonitosti građenja, provedbe stručnog nadzora, uporabe i održavanja građevina. Pripisuje im se moć i tamo gdje su im ruke vezane prostornim planovima.
Nezgodan posao
- Cijeli bi taj sustav trebalo reorganizirati. Dođu iz Zagreba i kače se za sve, pa i za ono što možda nije nužno. Svakako bi bilo drugačije kad bi Dubrovnik imao čitavu ispostavu građevinske inspekcije, jer jedno je pisati Ministarstvu graditeljstva da vam je susjed zatvorio prilaz i čekati nekoga da dođe iz Zagreba, a drugo je kad imate nekoga tu tko će odmah obaviti uviđaj. Ma, čak i da imate jednog inspektora u Dubrovniku, što on može napraviti? Dubrovačko-neretvanska županija od Prevlake do Vrgorca, sa svim svojim otocima, geografski je vrlo zahtjevna. Po prirodi stvari, to je nezgodan posao – komentira Bender i zaključuje kako je kaos u prostoru nastao prvenstveno zbog prostornog plana, ne zbog nedostatka građevinskih inspektora.
- Čitav Dubrovnik mogao se riješiti na razini detaljnog prostornog plana, na način da prioritet ima postojeća dotrajala infrastruktura, a kad se ona riješi, ostatak grada se trebao uljuditi tako da se utvrdi koliko se uopće više može graditi na njegovom prostoru. Dubrovnik se konačno treba prestati promatrati isključivo kao prostor od Orsule do Kantafiga, tu se više ništa ne može smjestiti. Grad je do beskraja devastiran. Koliko s tim ima veze građevinska inspekcija koja provjerava zakonitost gradnje, kad imate parcelu od 600 četvornih metara a u dozvoli koeficijent iskoristivosti 1,5 i izgrađenost građevine 0,4? Koja je zadnja građevina u Dubrovniku izgrađena da je oko nje pet dubova i da se djeca mogu pred njom igrati? – pita Bender.
Stoga u vrh liste uzroka urbanističkog nereda sugovornik stavlja prostorni plan, kojeg su i u gradskoj upravi znali nazivati nakaradom. U gradskoj upravi se planiraju izmjene na čelu Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, pa je 10. rujna objavljen javni natječaj za pročelničko mjesto. Neslužbene informacije kako će on biti idući pročelnik, Božo Benić, donedavni predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik, nije htio komentirati.