Sa neobičnim svibnjom koji ‘glumi‘ veljaču Dubrovčani su se nosili i prije četiri godine. Južina i kiša, pa sunčana pauza uz nagle promjene temperature utječu na naše zdravlje i raspoloženje. Umjesto šugamana, kapelina, sunčanih očala i japanki u ruci nam je kišobran,a na nogama kišne cipele. Umjesto da popodneva već provodimo na plažama, još uvijek smo u zatvorenome. Stoga ne čudi što smo nervozni, što ‘ispaljujemo‘ u prometnim gužvama.
Ispada da smo svi meteoropati, ali nismo jer postoji razlika između njih i osoba koje su ‘tek‘ meteorološki osjetljive. Dubrovački vjesnik o tome je 2019. godine objavio razgovor sa dr. Marijom Mašanović, specijalistom javnog zdravstva i voditeljicom Odjela za socijalnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
- Postoji i razlika između meteorološki osjetljivih osoba i meteoropata. Prema navedenoj općeprihvaćenoj definiciji, meteorološki osjetljive osobe su pojedinci koji imaju zdravstvene probleme ili pogoršanje kroničnih bolesti povezanih s lošim vremenskim uvjetima i vremenskim promjenama, dok su kod meteoropata simptomi i poteškoće izraženiji. Simptomi meteoropatije obično se javljaju 24 do 48 sati prije promjene vremena, traju dan ili dva i prolaze, ili se povuku kada se organizam prilagodi novim vremenskim uvjetima – pojasnila je tada dr. Mašanović dodajući kako se osjetljive osobe najčešće žale na razdražljivost ili sniženo i depresivno raspoloženje, opisuju osjećaj mentalne i tjelesne slabosti, umora, pospanosti i želje za ostankom u kući. Od tjelesnih simptoma mogu se javiti povišeni krvni tlak, glavobolja, povećana osjetljivost na bolove u zglobovima i mišićima, poteškoće u disanju i osjećaj težine u želucu, simptomi kardiovaskularnog sustava, kao što su ubrzano lupanje srca ili bolovi u prsnoj kosti. Ovi simptomi traju jedan ili dva dana. Počinju se smanjivati kada se vrijeme promijeni, ali se ponovno javljaju kada se vrijeme promijeni. Kada se promjene vremenskih prilika izmjenjuju u pravilnom slijedu, intenzitet simptoma se smanjuje jer se i organizam prilagodi.
- Meteoropatija je bolest modernog doba i vezana je uz suvremeni način života. Dugotrajni boravak u zatvorenim i klimatiziranim prostorima smanjuje sposobnost našeg organizma da se prilagodi promjenama vremenskih uvjeta. Istraživanja ukazuju da su pod povećanim rizikom osobe srednje i starije životne dobi, naročito žene, ali i djeca. Osobe koje imaju duševne poremećaje i poremećaje ponašanja, osobito tjeskobne i depresivne osobe, podložnije su meteoropatijama. U današnje vrijeme na navedenu nestabilnost utječe i povećanje učestalosti negativnih čimbenika u životu (stres u osobnom i radnom okruženju, poteškoće u pronalaženju posla ili ekonomske poteškoće u mirovini, gubitak ljudskih i obiteljskih vrijednosti, i ne manje važno, ekološko zagađenje – tzv atmosferska i zvučna onečišćenja). Svatko ima različitu razinu osjetljivosti na vremenske promjene. Osobe koji se bave redovitom tjelesnom aktivnošću i oni koji provode nekoliko sati dnevno na otvorenom obično ne primjećuju promjene vremena ili simptome meteoropatije lakše podnose. S druge strane stariji ljudi, ljudi koji su imali operativni zahvat, osobe čija zanimanja uključuju dugotrajno sjedanje za radnim mjestom i upotrebu računala, mogu osjećati simptome na svaku promjenu vremena- istaknula je u razgovoru za Dubrovački vjesnik dr. Marija Mašanović.