Bolnice su pune djece s respiratornim problemima. U Hrvatskoj su zbog respiratornog sincicijskog virusa odnosno RSV-a, (pre)puni dječji bolnički odjeli. Slično je i u drugim europskim zemljama. Liječnici upozoravaju na ozbiljnost trenutne situacije jer RSV koji uzrokuje akutne infekcije dišnog sustava može uzrokovati po život opasna stanja kod dojenčadi i malene djece do dvije godine starosti.
Prim.mr.sc. Marija Radonić, subspecijalist pedijatrijske pulmologije na Odjelu pedijatrije Opće bolnice Dubrovnik ističe kako ovakva situacija nije neuobičajena budući da je ‘RSV najčešća patologija skoro svake zime na dječjem odjelu‘.
- Ovo godišnje doba je doba kada imamo najveći broj djece do dvije godine koja obolijevaju od bronhiolitisa izazvanog RSV virusom. On se inače javlja epidemijski. Bilo je zimskih sezona kad smo imali relativno manji broj djece i sezona kada je bilo toliko puno djece da sam jednom i svoju sobu pretvorila u sobu za djecu sa RSV infekcijom – kaže dr. Radonić.
Na pitanje ima li zbog porasta broja djece inficirane sincicijskim virusom mjesta na odjelu, odgovara kako ‘za onoga kome treba na odjelu uvijek ima mjesta‘.
RSV je sam po sebi ozbiljan virus i iscrpi djecu. Može biti u blažem obliku pa roditelji mogu dijete liječiti kod kuće skidanjem temperature, davanjem dovoljno tekućine i češćim ali manjim obrocima. No, određeni broj oboljelih mališana mora se hospitalizirati. Zanimalo nas je kada roditelj treba reagirati i dovesti dijete na pregled?
- S malom djecom do dvije godine uvijek smo jako oprezni. Bolest počne kao i sve ostale bolesti s povišenom temperaturom, curenjem nosa i kašljanjem, a tijek bolesti je nepredvidiv i nikad ne znate kad će krenuti u tom težem obliku. Kada znamo da ove sezone imamo veliki broj djece s RSV-om, ne treba možda puno ni čekati za taj prvi pregled. Djeca koja počnu kašljati, teže disati, odbijati jesti, to su već znakovi kada se treba odmah javiti – savjetuje pedijatrijska pulmologinja Radonić.
Proteklih dana posebno se ističe povećanje broja oboljelih od RSV-a. Je li razlog u covidu? Naime, dvije pandemijske godine bilo je manje kontakata, manje djece u jaslicama, nosili smo maske, držali distancu pa je tada sigurno bio zabilježen i manji broj djece s respiratornim problemima.
- Uopće je bilo manje djece hospitalizirano s akutnim respiratornim infekcijama, a posebno u ove dvije godine pandemije covida 19 kad smo svi bili izolirani, masovno nosili maske. Za vrijeme pandemije primijetili smo kako smo sporadične slučajeve bolesti zimskog perioda imali čak i ljeti.
Dubrovačka pulmologinja s Odjela pedijatrije za RSV kaže kako taj virus najviše ugrožava djecu do dvije godine, posebno one koji su prijevremena rođeni i koji su dugo vremena bili na mehaničkoj ventilaciji na visokim koncentracijama kisika te djecu do dvije godine s težim prirođenim srčanim greškama.
- Ali za njih opet postoji posebna zaštita, cjepivo za RSV, a cijepi se već dugi niz godina. Drugog lijeka za taj virus nema, jedino kisik i adekvatna hidracija te prehrana. Nekad su djeca toliko slaba i iznemogla da ih moramo hraniti sondom, a adekvatna primjena kisika se postiže aparatima za visoki protok kisika, koji su se jako koristili u pandemiji – kaže dr. Marija Radonić te dodaje:
- Sve vrijeme koliko radim na pedijatriji, samo smo jedan put, zbog neposredne životne ugroženosti, morali jedno dijete premjestiti u Split. Bilo je na strojnoj ventilaciji. Sve ostale liječili smo kod nas na odjelu. Respiratorni sincicijski virus nije nešto s čime nemamo iskustva, to je uobičajena patologija zimskog perioda. Bolest je opaka sama po sebi i bez komplikacija. RSV može izazvati pneumoniju i može se javiti sekundarna bakterijska infekcija najčešće pneumokokom pa imate bakterijsku infekciju.
Cijepljenje protiv RSV-a Hrvatski zavod za javno zdravstvo posebno preporučuje ugroženim skupinama djece. Cijepljenje se odvija u četiri klinička centra, za malene Dubrovčane u Splitu. Dijete se treba cijepiti prije očekivane sezone RSV-a.
- U slučaju da netko od takve djece oboli i bude hospitaliziran, cijepljenje se nastavlja i dalje da bi se spriječile ponovne hospitalizacije – pojašnjava dr. Radonić.
Bolest male djece javlja se u manjim ili većim epidemijama. Na broj oboljelih veliki utjecaj ima provođenje općih higijenskih mjera. Preporuke su manje više kao za sve druge virusne respiratorne bolesti, kaže naša sugovornica. Kako se ovaj virus prenosi kapljičnim putem, redovito i pravilno pranje ruku te izbjegavanje većih okupljanja, može pridonijeti manjem broju zaraženih mališana.