Mnogima je tijekom proljeća ‘ljubav u zraku‘, a mnogima bome još više od ljubavi - alergeni, točnije, pelud. Grupa ovih potonjih se, čini se, iz godine u godinu povećava, sve ranije i ranije žale se na simptome, često od onih klasičnih, curenja, svrbeža nosa i suznih očiju do onih težih - otežanog disanja.
Je li zaista tako kako se čini i koliko se ljudi na hrvatskom jugu žali na ove tegobe, otkriva specijalistica interne medicine i subspecijalistica pulmologije, dr. Vesna Vladić Carević s Odjela za pulmologiju i imunologiju Opće bolnice Dubrovnik.
- Ako govorimo o dubrovačkom području, nema stroge podjele između proljeća i jeseni: počinje dosta rano, ranije nego inače i traje duboko u zimu, recimo, ljeto je prošle godine takoreći trajalo sve do 11. mjeseca. Dakle, sve ono što bi inače prestalo cvjetati, tipa drijenak ili razne trave, sve što je prije bilo ‘rezervirano‘ samo za proljeće, sad cvijeta i tijekom kasne jeseni... Počne ranije i što je najgore, traje dulje. Posljednjih sedam, osam dana počeli su mi dolaziti pacijenti koji se žale da su im krenule alergije, više ih je nego u prvom ili drugom mjesecu. Ova godina je drugačija, prošle godine je to bilo krajem trećeg mjeseca, četvrti i peti su bili najgori, ali ove godine je takoreći ‘sve‘ procvjetalo već krajem veljače, kaže sugovornica.
Dodaje kako pacijenti koji joj dolaze sami prepoznaju alergiju.
- Kad ih pitam tko ih je poslao, kažu da nije nitko. Nemam dojam da najprije idu liječniku obiteljske medicine, nego vole odmah doći i svi bi se testirali na alergotestu. Kad počnu primjećivati da im curi nos i da im svrbe oči, odmah se naruče na alergotest jer bi, razumljivo, željeli saznati na što su to alergični. Kad primijete simptome, obično posumnjaju na alergije jer su to dosta specifični simptomi i rijetko da ih se može zamijeniti s nečim drugim. Pacijenti to u pravilu dobro procjene i dođu na alergotest, govori doktorica otkrivajući koji su to simptomi:
- Osobama, koje od ranije imaju podlogu za razvoj astme, to dođe u ‘paketu‘ s tegobama povezanih s očima i nosom. Neki kašlju i teško dišu pa tako imaju simptome i gornjih i donjih dišnih putova. To je oko 30 do 40 posto pacijenata, ali većina ima samo probleme s gornjim dišnim putovima: suzenje očiju i nosa... Neki imaju osip i svrbež po koži i to je simptom koji se javlja često, riječ je o točkastom osipu, o urtikariji... Na primjer, ljudi koji su početkom proljeća radili u vrtu dođu s pravom urtikarijom, navodi liječnica.
No, ne otkriju baš svi na što su točno alergični.
- Mi imamo paletu od 20 standardnih alergena na koje radimo takozvani ‘Prick‘ test, znači alergotest na inhalacijske alergene i dvadesetak nutritivnih alergena na hranu. Ljudi obično dođu s jasnim simptomima i budu sigurni da ćemo otkriti na što su alergični, ali alergotest bude negativan. Zašto se to događa, ne znamo, ali 7 do 10 osoba otkrije na što je alergično. Ovi drugi mogu napraviti ukupni IgE test iz krvi, ako je vrijednost visoka, to je pokazatelj odnosno potvrda alergije i tako znamo da su pacijenti na nešto alergični, ali nismo dokazali na što. Međutim, to nas ne sprječava da im damo terapiju protiv alergije koja i kod njih bude učinkovita. Oni su možda alergični na neku biljku, na nešto što mi ne testiramo, ali ako su simptomi alergije jasni, možemo im dati terapiju, antihistaminike, lijekove protiv alergije koji su poprilično bez nus-pojava tako da ih mogu uzimati i ako na alergotestu nismo potvrdili koji alergen je uzročnik alergije, pojašnjava dr. Vladić Carević.
Ukupni IgE test se može napravi u Općoj bolnici Dubrovnik. Ako se ni tad ne otkrije uzrok, postoji još jedna opcija.
- Pored ukupnog IgE testa, postoji i mogućnost vađenja specifičnog IgE-a na kućnu prašinu, maslinu, drijenak, na razne trave, brašno, jaja... Na desetak tih mogućih alergena se može napraviti specifični IgE test i to je jako pouzdano. Ako netko, primjerice, sumnja da je alergičan na kućnu prašinu, obično napravimo Prick test na koži i ako on bude negativan, može se napraviti specifični IgE i tu možemo dokazati alergijsku reakciju na kućnu prašinu. To ne radimo svima jer ta metoda nije tako dostupna i povoljna kao Prick test koji radimo većini ljudi. A, ako netko baš želi doznati na što je alergičan i ima jake, izražene simptome, onda u bolnici napravimo i specifični IgE test. Nije često, ali ga radimo. Ako netko ima alergiju koja ga jako muči, posebno ako ima dugotrajne osipe, kronične urtikarije koje ne možemo riješiti, takvog pacijenta moramo slati alergologu u Split ili u Zagreb. Još nemamo alergologa u našoj bolnici, ali imamo specijalizante pa se nadamo da ćemo ih dobiti u skoroj budućnosti, ističe dr. Vladić Carević.
Svejedno, terapija anthistaminicima je jako učinkovita.
- Možemo davati tablete, antihistaminike, a možemo lokalno davati terapiju u obliku sprejeva za nos, to su takozvani intranazalni sprejevi koji u sebi sadrže antihistaminik, nekad čak i kortikosteroide pa oni nekad djeluju i na nos i na oči. Jedna ili druga terapija ili obje u kombinaciji stvarno su u velikom broju slučajeva jako učinkovite i riješe smetnje, dodaje stručnjakinja.
Naravno, kad dođe proljeće, svi vole biti vani, ali što s osobama koji imaju alergije?
- Ima ljudi koji zaista imaju jake smetnje i koji baš ne mogu ni disati, curi im nos ili se začepi, a oni sami prepoznaju kad je za njih ‘kritično razdoblje‘ pa izbjegavaju boravak vani dok ne padne kiša te pelud ne splasne. Ima ljudi koji imaju blagu alergiju, koji mogu uzimati terapiju i normalno funkcionirati te biti vani. Dakle, sami pacijenti po težini simptoma procjene trebaju li izlaziti ili ne. No, ima ljudi kojima to baš jako smeta, svjesni su toga i ne idu baš u prirodu. U većini slučajeva to nije tako strašno da se ljudi moraju zatvarati u kuću. Jednostavno, uzmu terapiju i borave vani. Ne znam baš puno slučajeva gdje se ljudi zatvore u kući sedam, osam dana. I taj mali postotak ljudi koji ima jake alergijske reakcije zna kad je kritično i pazi na to, to je zaista mali broj ljudi, ističe dr. Vladić Carević koja prvi veći val, vrhunac tegoba zbog alergija, očekuje u travnju dok su u svibnju i lipnju ljudi spremniji pa je broj slučajeva manji.