Osnovna odrednica Vašeg predizbornog programa je prelazak na menadžerski način upravljanja Županijom, bez suvišnoga politiziranja. Možete li nam pojasniti što bi značilo biti manager Županije?
Kada govorim o promjeni načina upravljanja Županijom, mislim na potpuni zaokret u upravljanju od dosadašnjeg, političkog na menadžerski. Menadžerski način upravljanja podrazumijeva planiranje, postavljanje ciljeva, stalno praćenje provedbe. Taj pristup podrazumijeva kvalitetne i odgovorne ljude koji provode program. Cijeli svoj život imam afirmativan pristup svemu što radim, vjerujem u tim ljudi oko sebe, a ostvareni rezultati to najbolje potvrđuju. Sa svojim timom ću pokrenuti projekte kojima ćemo promijeniti stvari na bolje. Slušat ćemo želje i potrebe građana jer ovo mora biti županija za život. To što vi nazivate manager Županije, nije nikako otkrivanje tople vode. To je način na koji zapad već desetljećima kreira i vodi svoje jedinice lokalne i regionalne samouprave, a prednost takvog načina upravljanja i vođenja sustava su efikasnije, uspješnije i konkurentnije jedinica lokalne i područne samouprave te kvalitetniji život njihovih građana.
Rekli ste kako Županija samostalno upravlja tek sa 20 posto proračuna, dok su ostatak potpore iz državnog proračuna. Kako racionalno iskoristiti taj manji raspoloživi dio sredstava?
Gotovo 80 posto proračuna županije se odnosi na izravne transfere iz državnog proračuna i poprilično je zadan. Preostali dio puni se u značajnoj mjeri iz poreza na dohodak. Stoga gospodarsko zaostajanje i gubitak radnih mjesta izravno negativno utječe na županijski proračun. Moramo uvesti odgovorno i transparentno poslovanje svih upravnih tijela i ustanova u županiji te poseban naglasak staviti na privlačenje europskih sredstava. Jasno je da proračun ne osigurava dovoljno sredstava za provođenje značajnih projekata kojima ćemo poboljšati život građana, stoga moramo sve stručne službe županije i županijsku razvojnu agenciju staviti u funkciju privlačenja sredstava iz dostupnih europskih fondova. U ovom kriznom razdoblju čitava EU spas traži u fondovima, pa će se iz krize bez većih posljedica izvući jedino oni koji budu imali spremne projekte za EU fondove. Moje iskustvo s projektom Zračne luke Dubrovnik, najvećem EU projektu u tom trenutku, vrijednome 2,6 milijardi kuna, daje mi popriličnu prednost nad ostalim kandidatima. Svakako, sredstva će nam biti dostupna ako se budemo organizirali i odgovorno pristupili tom poslu. Ništa ne dobivamo pukim hvaljenjem navodnim velikim ostvarenjima županije u privlačenju EU sredstava, što radi župan Dobroslavić nastojeći zavarati javnost, a riječ je o kapitalnim projektima koji su tek zemljopisno smješteni na području županije- ZL Dubrovnik i Pelješkim mostom. No,kad razgolitite županove uspjehe, shvatite da smo na dnu među županijama po EU fondovima. A debelo na dnu po pitanju poljoprivrede i s njome vezanim EU fondovima. A to je sramotan odnos, prije svega prema dolini Neretve.
Podbačaj sezone zbog pandemije pokazao je sve slabosti monokulture turizma. Kako oporaviti gospodarstvo, je li rješenje u jačanju poljoprivredne proizvodnje?
Jačanje poljoprivrede nikada ne bi trebala biti opcija B, a pogotovo ne sada u ovoj krizi. Jačanje poljoprivrede mora biti jedan od prioriteta svih županijskih struktura jer je poljoprivreda važna, prije svega, zbog osiguranja dovoljnih količina kvalitetne hrane, zadržavanja gospodarske aktivnosti i zapošljavanja u ruralnim područjima. Nevjerojatna je količine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u našoj županiji. Međutim, bez jasne strategije nema napretka i razvoja stoga sam izradu županijske poljoprivredne strategije postavio kao jednu od glavnih točaka svoga programa. Naravno, moramo raditi na integraciji poljoprivrede i turizma jer se te dvije grane prirodno nadopunjuju. Da je znanja i sposobnosti, turizam i poljoprivreda, a s njima i ribarstvo i školjkarstvo, bi se uvezali i imali bi vrhunski rezultat. S jedne strane, riješili bi pitanje plasmana poljoprivrednih proizvoda, a s druge strane, turisti bi imali vrhunsku lokalnu, organski uzgojenu hranu. To bi destinaciji dalo jedan novi zamah. I nije samo poljoprivreda ono što treba nadograditi uz turizam. Treba omogućiti i ulaganja u IT sektor jer je on iznimno rastuća grana industrije, donosi veliku dobit, a nema štetnih posljedica po okoliš od nekih drugih vrsta ulaganja.
Mlade u Županiji želite zadržati kroz program 'Ostani tu!' Što nudite ciljanoj skupini?
Svjedoci smo iseljavanja mladog, radno sposobnog stanovništva iz mnogih dijelova naše županije. Dovoljno je provesti se otocima ili općinama doline Neretve i vidjeti koliko je neobrađenog zemljišta, neka sela u Primorju su nam gotovo prazna.
Cilj programa „Ostani tu!“ je stvoriti osnovne uvjete za ostanak ali i doseljavanje novih mladih obitelji koje namjeravaju trajno živjeti u rubnim, ruralnim, slabije naseljenim područjima županije.
Bespovratni poticaji bi se odnosili na: kupnju građevinskog zemljišta, kuće ili stana za stanovanje, korištenje sredstva za izgradnju kuće na postojećem zemljištu, za dovršetak započete gradnje kuće, adaptaciju neuseljene kuće za stanovanje kao i za adaptaciju neuseljenog stana za stanovanje te bespovratna sredstva koja bi se dodjeljivala u iznosu od 60 do 180 tisuća kuna.
Većina sudionika utrke za župana kritizira CGO Lučino razdolje? Što mu vi zamjerate i kakvu alternativu nudite?
Od samog početka ističem Centar za gospodarenje otpadom kao zaista izniman problem. Ova županijska vlasti u 12 godina nije realizirala projekt CGO, a svoje su prethodnike prozivali jer to isto nisu napravili u 3 godine.
Ozbiljne dvojbe izazivaju prozivke oko lažnog trasiranja i potencijalne ugroze Malostonskog zaljeva i školjkarstva u njemu. Očito su rizici veliki a nepoznanice brojne - ne smijemo ugroziti okoliš i zdravlje ljudi. Ovaj projekt može uzrokovati katastrofalnu štetu stoga se svi ovi navodi moraju temeljito provjeriti. Istovremeno moramo hitno riješiti zbrinjavanje otpada jer bi se vrlo brzo mogli naći u katastrofalnoj situaciji. Korčula, Lastovo i Mljet imaju problem s otpadom, pelješke općine odlažu otpad u Neumu, a to je odlagalište trenutačno najveća ugroza za Malostonski zaljev. Dolina Neretve je u problemima, a dubrovačko područje svoje odlagalište Grabovica sanira i zatvara. Veliki je problem selekcije otpada jer se tu gotovo ništa nije učinilo, a vrlo je bitno. Potrebno je i kod ljudi osvijestiti potrebu za selekcijom otpada. Županija je vrlo limitirana po pitanju odlaganja otpada i moramo svi biti toga svjesni. No, to ne znači da moramo brže-bolje završiti Lučino razdolje. Moramo kao prioritet postaviti ovo pitanje, ali ne pod cijenu da s CGO uništimo Malostonski zaljev.
Na izbore izlazite kao nestranački kandidat uz potporu SDP-a i HNS-a. Koliko je to prednost, a koliko balast?
Nisam član niti jedne stranke, nisam ni na jednoj listi. Ne kalkuliram u ovoj kandidaturi: bit ću župan ili se neću baviti politikom. I premda su me u kandidaturi podržali SDP i HNS, računam na podršku vijećnika svih stranaka u Županijskoj skupštini u provedbi mojih programa. Ponovno ističem svoj menadžerski pristup i u ovom poslu: mene ne zanima stranačka pripadnost i podobnost, zanimaju me vrijedni i odgovorni suradnici koji će pomoći boljitku svih građana.
Zašto ste odabrali baš gospođu Maju Erak kao kandidatkinju za dožupanicu?
Gospođa Erak je diplomirani agronom, osoba koja je dugi niz godina predavala poljoprivrednu grupu predmeta u srednjoj školi, a sada obnaša dužnost direktorice Turističke zajednice Ploča. Već sam naveo da je u mom programu velik naglasak stavljen na poticanju razvoja poljoprivrede i povezivanju s turizmom. Dodamo li ovome da je područje naše županije uz Neretvu zadnjih 30 godina bilo zapostavljano, gospođa Erak je upravo je idealan kandidat za dožupanicu. Uvjeren sam da će svojim radom doprinijeti znatnom razvoju ne samo neretvanskog područja nego cijele naše županije.
Koliko Županija uopće može učiniti na poboljšanju sustava zdravstvene skrbi na krajnjem jugu?
Prije svega želim istaknuti golemo zalaganje i napore svih zaposlenika bolnice koji svakodnevno skrbe o zaštiti zdravlja naših sugrađana i u ova pandemijska vremena. Poboljšanja možemo i moramo napraviti u sustavu upravljanja u ustanovama kojima je županija osnivač.
Kad postanem župan, najprije ću zatražiti detaljne izvještaje kako je došlo do ogromnog duga bolnice koji očigledno i dalje raste. Podsjetio bih vas da je 2009. trenutačni župan problematizirao tadašnji dug bolnice od 80 milijuna kuna pa je sad čudno da se ne poduzima ništa kad je dug gotovo četiri puta veći i kad u pitanje dolazi i sama opskrba lijekovima.
Dug nije jedini problem bolnice. Problem je i s kadrom, veliki broj liječnika u narednom periodu će otići u mirovinu, mladi liječnici i medicinske sestre odlaze u privatni sektor ili odlaze iz države. Svjedočili smo brojnim dvojbenim situacijama pa i tužbama liječnika zbog neisplaćenih plaća. Problema je puno, no treba nam podrobna analiza kako bismo mogli krenuti u sustavno rješavanje.
Jedan od mojih ciljeva je poboljšati zdravstvenu zaštitu jačanjem djelatnosti dnevnih bolnica. Također, osigurat ćemo bolju dostupnost primarne zdravstvene zaštite u svim dijelovima županije te ćemo poticati preventivne aktivnosti imajući na umu višestruke prednosti poput unapređenja kvalitete života i smanjenja medicinskih troškova.
Koja dva kandidata vidite u drugom krugu izbora? Ako u konkurenciji budete vi, hoćete li pozvati birače lijevog centra i ljevice da vam daju glas?
Vidim se kao pobjednik nad Nikolom Dobroslavićem u drugom krugu. U svakodnevnim kontaktima me birači hrabre i potvrđuju mi svojim reakcijama da sam odabrao dobar pristup. U drugom krugu ću pozvati sve birače u županiji da me podrže, bez obzira na njihove političke preferencije. Podrška će mi dolaziti i slijeva i zdesna. Svjetonazorska pitanja nisu ono čime ću se kao župan baviti, radit ću da bi svim građanima bilo bolje.