Priroda se probudila, a s njom i zmije, one bezopasne, ali i otrovnice. Budući da su proljetni dani kao stvoreni za boravak u prirodi, dobro je znati o dostupnosti protuotrova nužnog kod ugriza zmija otrovnica. U Općoj bolnici Dubrovnik seruma je dovoljno, potvrđuje nam dr.med. specijalist infektologije Stjepan Đuričić.
-Serum je distribuiran po cijelom Jadranu, tako i kod nas. S te strane situacija je uredu. Kad se serum potroši, jako brza je doprema novih količina. To je roba iz uvoza, prije je serum radio Imunološki zavod koji se ugasio, a kako zmije nisu upoznate s time pa postoje i dalje, bili smo primorani, mislim na cijelu Hrvatsku, nabaviti adekvatan serum iz uvoza, znakovito poručuje voditelj Odjela za infektologiju i dermatovenerologiju Opće bolnice Dubrovnik dr. Đuričić.
Protuotrov je djelotvoran za sve vrste zmija otrovnica koje obitavaju na našem području.
- Serum se bira na temelju vrsta zmija. Na početku, sjećam se, imali smo uvoz iz Engleske ali serum nije bio adekvatan, vratili su pošiljku i uzeli francuske serume koje oni prave za vojsku. Francuska je mediteranska zemlja i ima isti tip zmija otrovnica tako da nam to odgovara, a morate imati adekvatan protuotrov – kaže dr. Đuričić.
Po šumama i gorama
U dubrovačkoj bolnici godišnje zabilježe do pet slučajeva ugriza zmija otrovnica.
- Bilo je par težih slučajeva, na svu sreću ni jedan nije završio fatalno. Na početku sezone zmije su gladne, pogotovo odrasle, i tada imaju dosta veliku količinu otrova u saketima iza zubi. Kad im se smanji količina otrova, onda i ti ugrizi imaju blažu sliku. Sjećam se dvojice sugrađana, jedan je radio u baštini u polju, ušla mu je u čizmu i izgrizla nogu. Drugi je djelatnik Zračne luke na održavanju rasvjete kojemu je ušla u otvorenu bursu i ugrizla ga dva ili tri puta – prisjeća se sugovornik. Ima i savjet za sve one koji bi mogli ugroziti svoj život zbog otrovnice u prirodi:
- Najbitnija je preventiva. Kad se ide po šumama i gorama, ne ide se u japankama, već s adekvatnom odjećom i obućom. Morate zaštititi stopala i noge jer tu su najčešći ugrizi, mada se zmije znaju spustiti s drveta i ugristi na gornjem dijelu tijela.
A što kad se ugriz dogodi, postoji li nešto što osoba može napraviti kako bi spriječila moguće teže posljedice. Do transporta u najbližu medicinsku ustanovu koja ima protuotrov, na našem području u Opću bolnicu Dubrovnik, ekstremitet na kojem se ugriz dogodio treba podvezati.
- Nešto specijalno što biste imali u kućnoj radinosti, toga nema – zaključuje Đuričić.
U Hrvatsko je 15 vrsta zmija kaže nam herpetolog Ivona Burić iz udruge Hyla. Među njima su tri otrovnice odnosno ljutice: poskok, riđovka i žutokrug.
- U Dubrovačko-neretvanskoj županiji imate skoro sve vrste, fale tri, crna poljarica i dvije otrovnice riđovka i žutokrug koje su visokoplaninske. Specifično, imate i žutu poljaricu koja se javlja samo na otoku Lastovu – kaže nam sugovornica koja je doktorirala na poskoku, otrovnici od koje se na hrvatskom jugu treba dobro čuvati.
- Kako je toplije vrijeme izlazi vani i ono što je zanimljivo poskok može dolaziti u različitim bojama i može imati različitu cik-cak šaru. Od svijetlosivih, sivih, smećkastih do narančastih varijanti a tako im varira i pruga od svjetlije sive do tamno smeđe i crne. Generalno su zdepaste zmije, kraćeg tijela u odnosu na druge vrste. Treba znati i da su otrovnice poprilično mirne u odnosu na druge vrste, napadaju isključivo kad se osjećaju ugroženo, primjerice kad ste preblizu nje ili ste joj na putu do skloništa. Tada zna reagirati tako što pruži svoje tijelo naprijed i može vas ugristi. Dobro je što otrovnica ne ispušta cijeli otrov jer treba vremena da ga ponovno napravi zato ga štedi – pojašnjava magistra ekologije.
Ima ih i na granama
Poskok je, kaže, manje agresivan nego neke neotrovnice. Ako ste mu blizu upozorit će vas najprije siktanjem ali dođete li preblizu, tada ova zmija opravdava svoj naziv. Objašnjava kako postoje takozvani suhi ugrizi gdje poskok neće ni ispustiti otrov kao i oni opasni pravi ugrizi. I ona upozorava kako za odlazak u prirodu treba imati adekvatnu obuću i odjeću.
- Ako dođe do ugriza, prvi savjet je da čovjek ostane miran i ide do prve zdravstvene ustanove i doktora. Može čak pratiti koliko je zmija ispustila otrova tako da uočava kojom brzinom otiče mjesto oko ugriza. Ne smije se vaditi otrov ustima jer može se ubrzati proces širenja. Ako ugriz nije na području vrata nego na nozi ili ruci ima dovoljno vremena, kažu do četiri sata, da se ode do doktora. Ne preporučuje se nositi sa sobom protuotrov jer serum treba biti na određenim temperaturama, i treba ga dati liječnik koji je školovan za to da ne bi nastao adrenalinski šok ili neki drugi problem – kaže Burić. Ugrizi poskoka, dodaje, najopasniji je za djecu i starije osobe, ili ako vas ugrize u području vrata.
- Ljudi često znaju reći kako se poskoci nalaze na granama. To se događa ali krajem sezone, u rujnu. Borave na granama jer im je u tom periodu dostupnost plijena veća i ujednačenija im je temperatura na grani nego na tlu. Znači u rujnu treba paziti malo više jer mogu biti i na granama.
Je li nam se događa ‘najezda zmija‘ ili ih jednostavno bolje uočavamo?
- Više pažnje im obraćamo, pa se čini da ih je dosta. Struka i istraživači znaju da nije baš takva situacija na terenu jer zmija je sve manje zbog raznih ugroza. Možda ih u proljeće lakše vidimo, manja je vegetacija, mužjaci izlaze vani, aktivniji su traže ženke. S vrućinom i bujanjem vegetacije i oni rjeđe izlaze vani ili nisu toliko vidljivi. Generalno, zmije su ugrožene prvenstveno zbog nestanka staništa, a i zbog ljudskog straha pa zmije često stradavaju, pogotovo neotrovnice koje liče na otrovnice. Imate crnokrpicu, crvenkrpicu, smukulju, to su sve zmije koje imaju šare i često znaju stradavati jer ljudi misle da su otrovne – tvrdi Ivona Burić iz udruge Hyla.