Ili je lud ili kuću gradi, kaže se u narodu. Ne zna se što je luđe, upratiti sve moguće propise, urbanističke uvjete, prikupiti kojekakve suglasnosti, izmoliti struju, vodu, čak i HAKOM, platiti doprinose za koje se godinama kasnije pitate koja im je svrha jer u vašu ulicu ništa nije uloženo desetljećima, pa dozvole i pregovori s građevinarima, uređenje,... Neki se odluče za montažnu kuću, ali ni ona se ne podiže tek tako.
- Za gradnju montažnih kuća, kao i za gradnju kuća za alat na poljoprivrednom zemljištu, potrebno je ishodovati akt s pravom gradnje. Navedena gradnja podliježe usklađenosti s prostornim planom i Zakonom o gradnji – ovako glasi odgovor Grada Dubrovnika na upit poslan Upravnom odjelu za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje o tome postoje li i koji su uvjeti gradnje odnosno postavljanja montažne kuće za stanovanje na području Dubrovnika, koje dozvole su potrebne i razlikuje li se postupak ishođenja potrebne dokumentacije od klasične gradnje objekata za stanovanje te postoje li uvjeti za podizanje kuće za alat na poljoprivrednom zemljištu i koji je postupak potrebno proći u tom slučaju.
Što bi s ovakvim odgovorom učinio čovjek koji razmišlja o kupnji montažne kuće?
Unatoč raširenom vjerovanju da za montažnu kućicu, u kakvom lijepom masliniku na Šipanu, u Brsečinama ili, primjerice, u Gornjim selima, nisu potrebne dozvole, vlasnici moraju proći isti postupak kao kod klasične gradnje betonske kuće. Županijski odjel za prostorno uređenje i gradnju je detaljno odgovorio što je sve potrebno.
- Za postavljanje montažne kuće ne postoje posebni uvjeti gradnje, primjenjuju se jednaki uvjeti kao za građenje „klasičnog“ objekta za stanovanje. Montažna kuća se smatra građevinom koju ima u vidu članak 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji (NN br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), koji propisuje da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem. Za njeno građenje, odnosno postavljanje, potrebno je, jednako kao i za uobičajenu gradnju objekata, ishoditi građevinsku dozvolu, odnosno lokacijsku pa građevinsku dozvolu ukoliko se radi o nekom od slučajeva propisanih člankom 125. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (NN br. 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19) - kažu u županijskoj upravi.
Kad je u pitanju kućica ili spremište za alat, temeljem članka 44. stavak 1. točka 3. Zakona o prostornom uređenju, moguće je graditi na poljoprivrednom zemljištu, ali samo izvan zaštićenog obalnog područja mora, pojašnjavaju iz Županie.
- Za njeno građenje je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, odnosno lokacijsku pa građevinsku dozvolu, ukoliko se radi o nekom od slučajeva za koji se izdaje lokacijska dozvola. Ukoliko se spremište koje ima jednu etažu, do 50 četvornih metara tlocrtne površine, gradi kao pomoćna građevina na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade, isto se može graditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, temeljem članka 4. stavak 1. a) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19 i 31/20) - stoji u odgovoru.
Ministarstvu je stigao i ovakav upit: je li za gradnju kućice na drvetu, u vlastitom dvorištu pored glavne zgrade koja je legalna, potrebna dozvola i koja je procedura. Postavljeno je i pitanje, je gradnja kućice na drvetu moguća izvan građevinskog područja.
„Odgovori na navedena pitanja ovise o mogućnosti i uvjetima građenja propisanim prostornim planovima koje donose jedinice lokalne samouprave, a provode uredi županija, velikih gradova i određenih drugih gradova nadležni za poslove graditeljstva i prostornog uređenja. Stoga je informaciju potrebno potražiti u navedenim uredima na čijem se području namjerava provesti zahvat u prostoru“.