StoryEditorOCM
DubrovnikSAMO IM FALI ‘HORATIO CAINE‘

Pravi CSI za arhiviste: dubrovački Arhiv dobio uređaj koji omogućuje čitanje skrivenih riječi izblijedjelih prije više stoljeća! Otkrit će se dosta toga novoga!

Piše Maja Rilović Koprivec
10. listopada 2023. - 19:51
Rochester Institute of Technology u Dubrovniku donirao je Državnom arhivu u Dubrovniku vrijedni Multi-spectral Imaging System MISHA.Tonći Plazibat/Cropix

Dosta je užurbano ovih dana na katu Sponze gdje su prostorije Državnog arhiva u Dubrovniku i gdje  dvije studentice Rochester Instituta of Technology u New Yorku  Izzy Moyer i Leah Humenock, pokazuju mogućnosti sustava MISHA - Multi-spectral Imaging System for the Humanities and Archives,  jako vrijednog i učinkovitog skenera koji je razvijen u RIT-u i doniran dubrovačkom arhivu!

Dubrovački arhivisti Paula Zglav, Tanja Ladišić i informatičar Vedran Šerbu otkrivaju mogućnosti ovog uređaja i što se krije iza starih i osjetljivih dokumenata koji su u Arhivu ostali nepročitani jer su izblijedjeli, ili je njihov tekst iz drugih razloga kroz stoljeća ostao dosad nevidljiv oku arhivista.  Ravnateljica DAD-a Nikolina Pozniak ne krije zadovoljstvo što je upravo dubrovački Arhiv uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, odabran kao mjesto koje će u Europi dobiti ovaj uređaj od RIT-a. Zahvala kaže ona, na podršci cijelom projektu ide Juilee Decker i David Messingeru iz RIT New Yorka, a napose Francisu Brassardu, profesoru na RIT Dubrovnik na čiji je prijedlog aparat stigao u Dubrovnik.

image

Francisu Brassardu, profesoru na RIT Dubrovnik i ravnateljica DAD Nikolina Pozniak
Foto: Tonci Plazibat/CROPIX

Tonci Plazibat/Cropix

- Bio sam samo posrednik, moj je doprinos bio promovirati Dubrovnik kao mjesto bogato arhivskom građom, zbirkama manuskripta  gdje se mogu dovoditi studenti i znanstvenici različitih interesa kako bi ih proučavali  – kaže skromno dr Brassard.  – U Rochesteru mi je  pristupio dr. Roger Easton koji radi na ovom projektu i razgovarali smo o tehnologiji skeniranja dokumenata, pa iako je znao da ja dolazim iz Dubrovnika, nije znao za ovaj Arhiv  i njegovu građu. Baš prije pandemije organizirali smo tako u Znanstvenoj knjižnici  prezentaciju ranije verzije MISHA-e, a obišli smo i biblioteku Biskupije koja također  ima bogat arhiv pa se i sam uvjerio u bogatstvo ovdje dostupne građe.  Drugi korak je bio organiziranje ove donacije kako bi je zainteresirani stručnjaci ovdje mogli koristiti i istraživati.  Sada predstoji rekli bismo metaforički „traženje nafte“, kada imate potrebne instrumente na raspolaganju  možete kopati naftu. Vjerujem da će se moći dosta toga novoga otkriti u Arhivu – kaže dr. Brassard koji se nada  kako će uređaj pomoći i studentima više odjela RIT-a u Dubrovniku i Zagrebu.  

image


Foto: Tonci Plazibat/CROPIX

Tonci Plazibat/Cropix

- MISHA je napravljen 2016. na RITu kao rad studenta i dr Roger Eastona koji su htjeli napraviti  jeftiniji način višespektralnog skeniranja, a kasnije su moji mentori dr David Meddinger i dr Julie Decker  izradili prijenosni višespektralni skener. Takvi inače stoje stotine tisuća dolara, a ovakav skener košta samo 7000 dolara, i samim time je dostupan širem krugu ustanova osim što je mobilan kako smo se i same uvjerile jer smo ga donijele u avionu jer može stati i u naprtnjaču  - govori Izzy Moyer, studentica  Muzeologije koja će se iduće godine kao dobitnica Fulbrightove stipendije ponovno vratiti u Dubrovnik i uz studij u Dubrovniku pomoći u radu dubrovačkog arhiva, napose korištenju MISHA-e u izdvojenim arhivima poput   franjevačkog samostana te prezentaciji njegovih mogućnosti  znanstvenicima iz drugih zemalja. Njena kolegica, Leah Humenock, inače restauratorica papira koja na doktorskom studiju na RIT-u proučava kulturnu baštinu, i u svom radu drži posebno zanimljivim istraživati koliko preslike dokumenata odgovaraju dokumentima posebice teško oštećene građe. Obje pomažu dubrovačkim kolegama naučiti upotrebljavati  ovaj uređaj. Skener koristi 16 različitih osvjetljenja i kada se dokument  osvijetli kamera ga fotografira kako bi se dokument vidio pod svakim  osvjetljenjem. Nakon toga fotografije se digitalno postavljaju jedna na drugu kako bi se vidjeli svi podaci koji su otkriveni u procesu, moguća oštećenja, skrivene ili dotad nepoznate stvari na dokumentu, objašnjavaju.

 Arhivisti s nestrpljenjem očekuju što će sve otkriti novi uređaj na starim dokumentima čiji su zapisi  dosad bili nevidljivi, i jesu li kroz stoljeća ispravno prepisivani itd.

 -  Ovo je pravi CSI za arhiviste - kaže u šali Vedran Šerbu informatičar u Arhivu koji s kolegicama Zglav i Ladišić iz dokumentacijskog odjela Arhiva već dvije godine surađuje sa stručnjacima RIT-a na ovom projektu.  Rad na MISHA-i zahtjeva naime,  interdisciplinarni pristup.

- Tehnologija je ovdje važna da dobijemo nešto novo, ali je ljudska komponenta tu i važnija jer bez struke ne bismo mogli ništa protumačiti, prepoznati ima li u ispravi nešto važno, ili uopće pročitati na latinskom ili talijanskom  kao što to može  Paula  - govori Vedran Šerbu. 

- Jedno od naših prvih pitanja o ovome bilo je može li izlaganje dokumenata ovoj tehnologiji štetiti dokumentima,  no i ovdje nam je demonstrirano kako osvjetljavanje dokumenta toliko kratko traje da veća šteta može nastati kada se takav dokument iznese na obično dnevno svjetlo nego da ga se izloži svjetlima u ovakvom skeneru – govori Vedran.

image

Dubrovački arhivisti Paula Zglav, Tanja Ladišić i informatičar Vedran Šerbu otkrivaju  mogućnosti ovog uređaja
Foto: Tonci Plazibat/CROPIX

Tonci Plazibat/Cropix

Paula Zglav koja radi u Odjelu koji se bavi zaštitom i obradom arhivskog gradiva Dubrovačke republike pokazuje nam ispravu o osnivanju samostana na Lokrumu iz 11. stoljeća koja je pisana beneventanom, a koju je  davno, u 19. stoljeću neki istraživač premazao taninom, kemijskim sredstvom koji  je trenutno pokazao slova na dokumentu jer je već tada bio izblijedio, ali kasnije je zbog toga sasvim pocrnio  cijeli dokument pa se tekst više nije vidio.

- Zahvaljujući ovom skeneru koji je razlučio tanin od teksta, sada prvi puta vidimo cijeli tekst isprave i možemo ga uspoređivati s kasnijim prijepisima koje imamo ovdje, iz 13. stoljeća i kasnije, prijepis  iz 1632. godine, a čuva se prijepis i u samostanu Male braće pa ga imamo u više verzija i sad ga možemo uspoređivati.  Vidjeti tekst ‘iz prve ruke‘ čitljiv u originalu svakako je zanimljivije, najprije vidjeti sam tekst, a onda i tražiti ima li još nečega ispod teksta ili između redova – govori Paula Zglav.

Ravnateljica DAD-a Nikolina Pozniak kaže nam kako su u Arhivu bili malo  skeptični kako će RIT-ovci od svih u svijetu odabrati baš naš arhiv, kada je to dr. Brassard predložio.

- Prošle smo godine dobili podršku i financijska sredstva od Ministarstva kulture i medija, pa smo nastavili komunikaciju do njihova dolaska.  Zaista smo zahvalni što nas je Rochester Institut od Technology odabrao za donaciju ovog vrijednog stroja. Moje kolege koje rade na projektu oduševilo je čitanje dosad nečitkog rukopisa kojeg možemo sada svrstati u razdoblje povijesti u koje rukopis pripada – govori ravnateljica DAD-a. - Cilj nam je otkriti i koliko imamo dokumenata koji su naši preci koristili za različite namjene jer se papir nekada štedio i koristio u više puta  - govori ravnateljica i dodaje kako su zahvaljujući uređaju otkrili kako je papir jednog molitvenika u arhivu prije toga  korišten za pisanje nekog recepta za spravljanje hrane.

14. travanj 2024 21:44