Prema Generalnom urbanističkom planu Dubrovnika, prilikom gradnje u građevinskom području naselja, najmanje 30 posto građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno. Zbog čega ovaj uvjet nije ispunjen na građevnim česticama koje se ovih dana pretvaraju u velika parkirališta na užem gradskom području? Osim što su te velike asfaltirane površine estetski problem, ozelenjivanje je neophodno radi smanjenja temperature zraka.
Na ovotjednoj sjednici Gradskog vijeća Dubrovnik rečeno je kako za izgradnju parkinga nije potrebna građevinska dozvola, analogno tome valjda ni ispunjenje ovog uvjeta.
Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ) izjavio je na sjednici, a potvrdio i za ovaj tekst, kako podržava privatne inicijative uređenja površina u parkirališta, ali ga zabrinjava odvodnja.
- Gradonačelniku, odnosno stručnim službama sam postavio pitanje, je li na Pemovom parkiralištu riješena oborinska odvodnja, s obzirom da sam primijetio kako je sve samo tamponirano i asfaltirano. Radi se o ogromnoj površini pa predlažem da se rešetka na ulazu proširi, a odvodnja spoji na Vukovarsku ulicu kako bi voda za velikih kiša mogla oteći. S jedne strane, parkiralište će doprinijeti okruženju, a s druge može napraviti problem opterećujući gradsku ulicu velikom količinom vode. Dobio sam odgovor kako će stručne službe to pogledati. S obzirom da investitori nisu obvezni ishoditi dozvolu, prema riječima stručnih službi, oni im nisu ni davali uvjete. Međutim, moja je molba bila da apeliraju kod investitora da se prije velikih kiša taj problem riješi - kaže Potrebica.
Ovih se dana uglavnom govori kako je riječ samo o privremenim rješenjima do realizacije planova investitora. Ne zna se koliko će trajati ta privremena rješenja na različitim lokacijama po Dubrovniku. Struka se razilazi oko tumačenja pravila. Jedni kažu kako se uređenje parkiralištâ provodi sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama i stoga nije potrebna građevna dozvola resornog gradskog odjela ukoliko postoje kolni pristup i ostala potrebna infrastruktura. Drugi, pak, ukazuju da u urbanističkim planovima te građevne čestice imaju neku posve drugu namjenu. Naprimjer, u planovima za neke od njih stoje objekti mješovite, pretežno poslovne namjene, a ne isključivo parkiralište s naplatom. Nadalje, navode da u tom Pravilniku o jednostavnim građevinama stoji kako su se pri projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova kad su u pitanju jednostavne građevine, investitor, projektant i izvođač dužni pridržavati svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu.
Zbog gorućeg problema nedostatka parkirališnih mjesta, ne postavlja se mnogo pitanja oko uvjeta, dozvola ili prostornih planova kad su u pitanju parkirališta koja niču na privatnim parcelama. Samo su dva pitanja: kad će parkirališta biti otvorena i koja je cijena parkiranja.
