Nakon što je Srbija vratila pošiljku mandarina iz Hrvatske zbog prisutnosti nedopuštenog pesticida klorpirifosa, ovog tjedna je iz istog razloga i Agencija za sigurnost hrane BiH naložila povrat neretvanskih agruma jer je klorpirifos osim u zemljama EU on zabranjen i u poljoprivrednoj proizvodnji u Bosni i Hercegovini.
- Naše mandarine neopravdano su došle na loš glas. Ovaj smo pesticid koristili 20 godina bez ikakvih posljedica po bilo čije zdravlje, a sad ispada da truje djecu – uzalud negoduju neretvanski uzgajivači, suočeni s uništavanjem tona ploda i padom cijene mandarine zbog koje bi na kraju sezone mogli biti i do 30 posto u minusu.
Iz Državnog inspektorata su nas izvijestili da je ove godine u najjužnijoj županiji u pogledu kontrole ostataka pesticida u 2023. godini ciljano kontrolirano 13 uzoraka mandarina kod veletrgovaca, od kojih je kod dva utvrđeno prekoračenje maksimalno dozvoljenih količina ostataka pesticida. Sporna hrana nije bila distribuirana na domaće tržište, dijelom je zatečena u skladištu, a dijelom distribuirana izvan granica RH. Sanitarna inspekcija je naredila uništenje i neškodljivo zbrinjavanje sporne hrane te obavještavanje kupaca o nesukladnoj hrani.
Prekomjerno prskanje
I dok pošiljke mandarine putuju u Hrvatsku ‘s povratnicom’ ili se uništavaju na granici, konzumenti se pitaju kakva im točno opasnost prijeti od ‘prskanih plodova’. Koliko su zapravo toksični i u kojoj koncentraciji? Voditeljica Odjela za hranu Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr.sc. Ivana Ljevaković-Musladin kaže kako se često ne poštuju propisane količine zaštitnih sredstava pa dolazi do prekomjernog prskanja.
- Naročiti problem predstavlja nepoštivanje vremena karence – vremena tijekom kojeg pesticid “odradi” zaštitu bilja pri čemu mu se koncentracija smanjuje na vrijednosti koje nisu štetne za ljudsko zdravlje. Drugim riječima, na tržište se stavljaju biljni proizvodi u vrijeme trajanja karence, što je najčešći razlog zašto se u biljnoj hrani laboratorijskom analizom utvrde koncentracije pesticida iznad maksimalno dopuštene koncentracije. A pesticidi mogu izazvati akutno i kronično trovanje. Do akutnog trovanja dolazi jednokratnim unosom pesticida oralnim putem, preko kože ili udisanjem i najčešće je posljedica nesretnog slučaja uzrokovanog neznanjem i nepažnjom tijekom uporabe pesticida. Najveću opasnost od akutnog trovanja imaju osobe koje rukuju pesticidima. Često se događa među poljoprivrednicima pri prskanju bilja, a poznati su i slučajevi trovanja uslijed konzumacije pesticida čuvanih u bocama od vode, sokova i drugih pića i greškom konzumirani kao takvi. Takvo trovanje uvijek zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. S druge strane, kronično trovanje je uzrokovano dugotrajnim, višegodišnjim, unošenjem manjih količina pesticida uglavnom putem hrane – ističe stručnjakinja i upozorava kako je posebno problematična odlika pesticida njihova bioakumulacija, odnosno nakupljanje u masnom tkivu konzumacijom hrane biljnog i životinjskog podrijetla.
Opasni ‘prekidači’
- Nakupljanje pesticida u organizmu dovodi do štetnih učinaka na zdravlje, od kojih je najznačajniji utjecaj na endokrine žlijezde i hormone te na imunološki sustav. Pesticidi su takozvani endokrini disruptori, to jest prekidači koji ometaju ili prekidaju djelovanje hormona. Njihov negativan učinak vidljiv je tek u kasnijim godinama kroz razvoj određenih poremećaja i bolesti. Najznačajniji je njihov negativan utjecaj na reproduktivni sustav žena i muškaraca, koji između ostalog uzrokuje neplodnosti kod oba spola, smanjenu količinu spolnih hormona te pojavu tumora. Također djeluju i kao imunomodulatori, odnosno oslabljuju imunitet. Kronična trovanja dovode do oštećenja jetre i bubrega. Pojedine skupine pesticida, organofosforni, djeluju na živčani sustav, inhibirajući prijenos živčanih impulsa pa su se neki od njih 1960-tih godina koristili kao bojni otrovi. - pojašnjava naša sugovornica. Napominje kako svođenje pesticida u hrani i okolišu na bezopasnu razinu uključuje zakonske propise koji reguliraju primjenu pesticida, propisivanje MDK vrijednosti za svaki pesticid i pridržavanje vremena karence. Također i primjenu pesticida koji se kraće zadržavaju u okolišu, laboratorijske kontrole hrane, te edukaciju ljudi podizanjem svijesti o važnosti odgovorne primjene pesticida.
Uklanjanje mirisa
Na upit kako se potrošač može zaštiti od pesticida prisutnih u hrani, dr. Ljevaković Musladin tumači kako se većina ostataka pesticida smanjuje toplinskom obradom hrane kuhanjem i pečenjem.
- Kod voća i povrća najznačajnije smanjenje pesticida postiže se ljuštenjem kore i pranjem (uklanja se oko 95 posto pesticida) te povišenom temperaturom (toplinskom obradom). Dužim skladištenjem se također smanjuje količina prisutnih pesticida. Masti i ulja mogu biti značajno opterećeni pesticidima jer se većina pesticida dobro otapa u njima. Glavni postupak uklanjanja pesticida iz masti i ulja jest uklanjanje mirisa. Masnoće u mesu također mogu biti izvor nakupljenih pesticida, stoga je uklanjanje masnih dijelova mesa učinkovit postupak smanjenja njihove prisutnosti u mesu – zaključuje voditeljica Odjela za hranu županijskog Zavoda za javno zdravstvo. Dodaje kako će unatoč sve većoj ekološkoj osviještenosti, uporaba pesticida i dalje biti praksa u uzgoju žitarica, voća i povrća. U današnje vrijeme nemoguće je proizvesti dovoljno hrane bez sredstava za zaštitu bilja od nametnika poput insekata, gljivica, korova, glodavaca, crva, puževa i slično. Pesticidi potom ulaze u ekosustav. Osim žitarica, voća i povrća, pesticidi neminovno zagađuju tlo, podzemne i površinske vode te zrak. Prskanim se biljem pesticidi uvode u hranidbeni lanac i na kraju završavaju na našem tanjuru putem hrane biljnog i životinjskog podrijetla. Osim u poljoprivredi, značajna je primjena pesticida u javnozdravstvene svrhe poput suzbijanja komaraca zaprašivanjem ili suzbijanja korova poput ambrozije.