StoryEditorOCM
DubrovnikDoktori znanosti

Od studenata ekonomije do asistenata na Sveučilištu u Dubrovniku: teško bez podrške obitelji, mentora i kolega

Piše Silvia Rudinović
5. lipnja 2024. - 18:40
Ana Pušić i Zdenka Obuljen Zoričić, dvije mlade doktorice znanosti sa Sveučilista u DubrovnikuBozo Radic /Cropix

Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku u posljednjih je godinu dobio troje novih doktora znanosti. Doktorirali su na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a rade kao asistenti na Odjelu.

U ponedjeljak, 3. lipnja, najvišom ocjenom, summa cum laude, ocijenjena je disertacija „Utjecaj formalnih institucija na strukturu investicija” Ante Zdilara.

Dr. sc. Ana Pušić doktorirala je u svibnju prošle, a dr. sc. Zdenka Obuljen Zoričić u siječnju ove godine. Kažu kako su nove generacije studenata s kojima rade mnogo ležernije i da na vrata Ville Elise ulaze bez straha kakav je nekad znao vladati na fakultetima. Obje su fakultetsko obrazovanje započele u upravo u toj sveučilišnoj zgradi u Dubrovniku i vrlo rano se opredijelile za akademsku karijeru.

image

Ana Pušić i Zdenka Obuljen Zoričić, dvije mlade doktorice znanosti sa Sveučilista u Dubrovniku

Bozo Radic /Cropix

- Najveća podrška u razdoblju do obrane doktorske disertacije bili su obitelj i prijatelji, a kako se postupak privodio kraju, od velikog značaja bilo je razumijevanje kolega. Mnogo mi je značilo što sam čitav postupak prolazila istodobno sa Zdenkom i Antom, jer smo zbog predavanja morali privremeno preseliti u Zagreb, doslovce se vratiti u studentske klupe – kaže Ana Pušić.

Nadahnuće za gradnju akademske karijere dobila je već nakon prve godine fakulteta: „Davala sam lekcije iz nekih kolegija i shvatila da mi ide prenošenje znanja i, unatoč bojazni hoće li se to moći ostvariti, predavački posao je jedini u kojem sam se vidjela”.

- Uz prof. dr. sc. Nebojšu Stojčića, izdvojila bih prof. dr. sc. Katiju Vojvodić, koja mi je bila mentorica diplomskog i interni mentor doktorskog rada, uzor i udžbenički primjer vrsnog profesora te dobrog mentora. Naučila me svemu što znam, od nastave do pisanja radova i skupljanja uvjeta za napredovanja još dok smo bili na doktoratu. Ne mogu joj dovoljno zahvaliti što me uzela pod svoje okrilje. Također, zahvalna sam mentoru, prof. dr. sc. Tihomiru Vraneševiću, koji mi je roditeljskom brižnošću olakšao čitav postupak - ističe Pušić.

image

Dr. sc. Ana Pušić i dr. sc. Zdenka Obuljen Zoričić

Bozo Radic /Cropix

Zdenka Obuljen Zoričić doktorirala je u kratkom roku, u međuvremenu bila na rodiljskom dopustu, a doktorsku disertaciju obranila je na svoj rođendan 15. siječnja 2024., pred međunarodnim povjerenstvom.

- Zaokupljenost znanstvenim radom počela je još u studentskim danima. Razmišljanja su išla u smjeru istraživačkog rada u Hrvatskog narodnoj banci ili na Ekonomskom institutu, a na kraju je prevladala želja rada na fakultetu. Iako sam po prirodi introvert, rad sa studentima mi se jako svidio. Iznimno sam zahvalna prof. dr. sc. Nebojši Stojčiću, kao mentoru na doktorskom radu i profesoru, ali i uzoru u znanstvenom radu. Također, na podršci i savjetima sam neizmjerno zahvalna prof. dr. sc. Mirjani Čižmešiji, s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koja i ovdje predava, te dr. sc. Tonćiju Svilokosu, internom mentoru – kaže Zdenka Obuljen Zoričić.

Prisjeća se vrijednih savjeta koje se po zapošljavanju dobila od nedavno preminulog Mihovila Račića. Iza uspjeha u obrazovanju stoji ogromna podrška supruga, roditelja, bake i ostalih članova obitelji.

image

Ana Pušić je u svibnju 2023. stekla akademski stupanj doktora znanosti, polje ekonomija, grana marketing

Bozo Radic /Cropix

Ana Pušić rođena je 1994. godine u Dubrovniku. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja, 2012. godine upisala je redoviti studij na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku, na kojem je 2017. godine stekla titulu magistra ekonomije. Poslijediplomski doktorski studij Ekonomija i poslovna ekonomija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, upisala je u studenom 2018. godine, gdje je pod mentorstvom prof. dr. sc. Tihomira Vraneševića, izradila i u svibnju 2023. obranila doktorsku disertaciju ‘‘Definiranje modela unaprijeđenog koncepta podrijetla proizvoda i usluga za potrebe uspješnog upravljanja markama kod generacije Z‘‘ te stekla akademski stupanj doktora znanosti, polje ekonomija, grana marketing. U listopadu 2018. godine zaposlila se na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku kao asistent na grani marketinga.

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Pušić je obranila doktorsku disertaciju „Definiranje modela unaprijeđenog koncepta podrijetla proizvoda i usluga za potrebe uspješnog upravljanja markama kod generacije Z“, pred Povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Katija Vojvodić (predsjednik Povjerenstva), prof. dr. sc. Tihomir Vranešević (član Povjerenstva) i izv. prof. dr. sc. Miroslav Mandić (član Povjerenstva).

U radu su postavljene tri glavne hipoteze koje su ispitivale sljedeće: jesu li stav o marki i stav o zemlji podrijetla proizvoda i usluge posrednici utjecaja etnocentrizma na stav o proizvodu i usluzi, jesu li stav o marki i stav o zemlji podrijetla proizvoda i usluge posrednici utjecaja imidža zemlje podrijetla proizvoda i usluge na stav o proizvodu i usluzi te jesu li stav o marki i kulturno podrijetlo marke posrednici utjecaja imidža zemlje podrijetla marke na stav o proizvodu i usluzi.

Znanstveni doprinos doktorske disertacije očituje se u tome što je ovo prvi rad koji je ponudio model koncepta podrijetla proizvoda i usluga, a kojeg istodobno sačinjavaju dionici podrijetla proizvoda, usluga i marki. Nadalje, rad je uključio model koji je osim zemlje podrijetla marke kao odrednice podrijetla marke, sadržao i manje istraživanu odrednicu podrijetla marke - kulturno podrijetlo marke, koja dosada nije promatrana u modelu zajedno s drugim odrednicama podrijetla proizvoda i usluga, čineći time ovaj model kompleksnim i cjelovitim alatom u studijama efekta podrijetla proizvoda i usluga. Među ostalim, pPonuđen je model primjenjiv za proizvode i usluge, gdje su pokazatelji pouzdanosti i valjanosti ukazali na prikladnost modela za proizvode i usluge, kao i model visoke moći objašnjavanja stava pripadnika generacije Z u Hrvatskoj o proizvodima i usluzi, ali i visoke moći predviđanja, što ukazuje da rezultati dobiveni u ovom istraživanju mogu biti interpretirani za cijelu populaciju generacije Z u Hrvatskoj.

image

Zdenka Obuljen Zoričić - Područje njezinog istraživačkog interesa su mikroekonometrija, odnosno primjena različitih ekonometrijskih metoda i modela u područjima industrijske ekonomije te ekonomije inovacija

Bozo Radic /Cropix

Zdenka Obuljen Zoričić, rođena 1989. godine u Dubrovniku, gdje je završila osnovnu i srednju ekonomsku školu te prijediplomski sveučilišni studij 2010. na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju pri Sveučilištu u Dubrovniku. Iste je godine u sklopu Erasmus programa mobilnosti studenata provela semestar na Sveučilištu Karl-Franzens u Grazu. Potom je upisala diplomski studij na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ekonomija. Radno iskustvo je stekla u Bostonu, SAD, gdje je u sklopu programa Work and Travel provela nekoliko mjeseci. Diplomirala je 2012. godine te potom na istoj instituciji upisala poslijediplomski specijalistički studij „Statističke metode za ekonomske analize i prognoziranje“. Od 2015. aktivno sudjeluje u Hrvatskom statističkom društvu te je jedna od suosnivačica sekcije “Žene u statistici”. Titulu magistra specijalista stekla je 2016., a na Sveučilištu u Dubrovniku zaposlila se u veljači 2017. Članicom Hrvatskog društva za operacijska istraživanja postala je 2018.

Doktorski rad pod nazivom “Tehnološka učinkovitost prerađivačke industrije u procesu gospodarskoga sustizanja” napisala je pod mentorstvom prof. dr. sc. Nebojše Stojčića s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju pri Sveučilištu u Dubrovniku, te prof. dr. sc. Mirjane Čižmešije s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednik povjerenstva bio je izv. prof. dr. sc. Vladimir Arčabić (Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu), dok su članovi povjerenstva, uz mentore, bili izv. prof. dr. sc. Aleksandar Tomić (Boston College – Woods, College of Advancing Studies, USA, Massachusetts) i dr. sc. Zoran Aralica (Ekonomski institut, Zagreb).

Doktorski rad Zdenke Obuljen Zoričić istražuje uspješnost proizvodnje prerađivačke industrije Hrvatske, Češke, Mađarske, Slovenije i Slovačke u razdoblju od 2014. do 2018. godine. Pritom, Češka predstavlja visoko razvijeno gospodarstvo, dok se preostale analizirane zemlje nalaze na srednjoj razini razvijenosti. Preduvjet za dolazak na najvišu razinu razvijenosti i natjecanje inovacijama je ovladavanje tehnološkim sposobnostima u smislu razvoja i prilagodbe te učinkovitog iskorištavanja tehnološkog znanja i čimbenika proizvodnje kako bi se postigli željeni učinci proizvodnje. Panel model stohastičke analize granice korišten je za procjenu translog proizvodne funkcije te procjenu tehnološke učinkovitosti poduzeća koja posluju na različitim razinama tehnološkog intenziteta, ali i čitavih industrija i gospodarstava. Godišnji podaci su prikupljeni na razini poduzeća prerađivačke industrije odabranih zemalja. Uz standardno korištene varijable inputa koje obuhvaćaju rad, kapital i materijal, te dodanu vrijednost koja predstavlja output, u radu se ispitao i utjecaj tržišne koncentracije, starosti i veličine poduzeća na tehnološku neučinkovitost. Korištena mjera tehnološkog intenziteta određena je u skladu s klasifikacijom NACE Rev.2. Rezultati provedenog istraživanja pokazali su da su poduzeća koja posluju u okviru prerađivačke industrije u Hrvatskoj manje tehnološki učinkovita od poduzeća preostalih zemalja uključenih u analizu. Utjecaj starosti poduzeća, njegove veličine i tržišne koncentracije statistički značajno utječu na tehnološku učinkovitost. Na kraju je potvrđena posljednja pretpostavka o većoj tehnološkoj učinkovitosti poduzeća koja posluju u industrijama višeg u odnosu na ona koja posluju u industrijama nižeg tehnološkog intenziteta.

image

Ante Zdilar obranio je doktorsku disertaciju 3. lipnja 2024.

Unidu/Unidu

Ante Zdilar rođen je 1993. godine, u Imotskom, gdje je završio osnovnu školu i prirodoslovno-matematički program Gimnazije dr. Mate Ujevića. Diplomirao je na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Doktorski rad ‘Utjecaj formalnih institucija na strukturu investicija’ obranio je 3. lipnja na doktorskom studiju Ekonomija i poslovna ekonomija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Glavni cilj doktorskog rada bio je istražiti utjecaj formalnih institucija na strukturu investicija 22 europske zemlje u razdoblju od 2011. do 2017. godine.

„Pregledom literature, uočen je literaturni jaz u smislu izučavanja povezanosti između formalnih institucija i strukture investicija. Naime, u većini empirijskih istraživanja autori su davali prednost gospodarskom rastu, poduzetništvu i izravnim stranim ulaganjima, zanemarujući potencijalni učinak formalnih institucija na strukturu investicija u gospodarstvu. Polazeći od funkcije investicija kao teorijske podloge, rezultati panel analize s fiksnim i sa slučajnim efektima pokazuju da jednostavniji postupci osnivanja poduzeća djelomično utječu na strukturu investicija. S druge pak strane, zaštita vlasničkih prava i pravna provedba ugovora pokazale su se ključnim determinantama institucionalnog okvira koje značajno utječu na povećanje ukupnih investicija u građevinarstvu. Širenjem analize na investicije u stambene objekte, istraživanje je pokazalo da poboljšanje kvaliteta regulacije uzeto sama za sebe nije dostatno za značajnije povećanje investicija u stambene objekte. Međutim, unaprjeđenje kvalitete regulacije, uz istodobno poboljšanje institucionalnog okvira u vidu većeg stupnja neovisnosti pravosuđa, zaštite vlasničkih prava te pravne provedbe ugovora, dovodi do dijametralno suprotnih rezultata, odnosno značajnog povećanja investicija u stambene objekte”, navodi Zdilar.

Mentori pri izradi doktorskog rada bili su prof. dr. sc. Josip Tica i prof. dr. sc. Nebojša Stojčić. U sastavu Povjerenstva za obranu su bili izv. prof. dr. sc. Anita Čeh Časni s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku, prof. dr. sc. Adnan Efendić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i izv. prof. dr. sc. Tomislav Globan s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

23. lipanj 2024 04:10