Kako ograničiti rastući broj stanova za kratkoročni najam, nije samo dubrovački i hrvatski problem, nego u globalnom svijetu isti problem imaju sve turistički popularne destinacije. Svaka se na svoj način bori protiv apartmanizacije kako bi domaćem stanovništvu omogućila priuštivo stanovanje.
Od kada je lani dubrovački gradonačelnik Mato Franković najavio ograničavanje novih apartmana u povijesnoj jezgri, a hrvatska Vlada novim zakonima o upravljanju i održavanju zgrada i porezu na nekretnine, namjerava isto učiniti u stambenim zgradama, često pišemo o sličnim primjerima u svijetu, gdje mnoge svjetske metropole najavljuju zabranjivanje kratkoročnog turističkog najma. Dok čekamo raspravu u Saboru o novim zakonima, hrvatski iznajmljivači budno prate što se događa u tom sektoru, prate prosvjede u Španjolskoj i najnoviji referendum u Mađarskoj.
Naime, u mađarskom glavnom gradu odnosno u budimpeštanskoj šestoj četvrti Terézváros upravo traje referendum o pitanju zabrane apartmana. Do 15. rujna glasuje se on-line, a pravo glasa imaju svi građani stariji od 16 godina u vrijeme glasovanja i koji su u Terézvárosu imali prebivalište prije 31. srpnja 2024.
U Terézvárosu postoji 2226 registrirane smještajne jedinice, što čine oko 7,6% ukupnog stambenog fonda tog dijela Budimpešte. Cijene stanova u toj su četvrti čak 22 posto više od prosjeka u Budimpešti. Prema mađarskim propisima lokalne samouprave mogu regulirati samo broj dana u kojima se stan može iznajmiti, što se već ranije pokušalo, a sada se na referendumu glasuje treba li potpuno zabraniti kratkoročni najam stanova u Terézvárosu, odnosno hoće li se broj dana za kratkoročni najam postaviti na nulu? Prođe li referendum stupit će na snagu tek 2026. godine.
Prema Eurostatu u Europskoj uniji je lani bilo gotovo 719 milijuna noćenja rezerviranih preko online platformi, a Budimpešta je sa 6,7 milijuna noćenja bila najpopularnija destinacija u središnjoj Europi.
Suočena s ogromnim rastom cijena nekretnina naročito u Istanbulu, Ankari i južnim dijelovima Turske, i velikom inflacijom zbog koje su vlasnici nekretnina kao i kod nas, okrenuli kratkoročnom najmu da prežive uz niske plaće i mirovine, tamošnja se Vlada odlučila na sličan model kao i hrvatska Vlada, postroživanje uvjeta za kratkoročni najam stanova u zgradama.
Za razliku od hrvatskog prijedloga zakona u kojem se traži 80 posto suglasnosti susjeda, u Turskoj za iznajmljivanje stanova na manje od 100 dana, vlasnici moraju dobiti suglasnost svih stanara zgrade. Kopiju dozvole za iznajmljivanje na platformama kao što je Airbnb morat će dobiti upravitelj zgrade, objavila je njemačka novinska agencija DPA.
Već smo pisali kako je Barcelona, gdje su eskalirali i prosvjedi protiv masovnog turizma i kratkoročnog iznajmljivanja najavila zabranu apartmana do 2028. godine, Berlin je ograničio kratkoročno iznajmljivanje na maksimalnih 90 dana godišnje, kao i Beč, Pariz na 120 dana, u New Yorku vlasnik mora živjeti u stanu koji iznajmljuje i boraviti u njemu s gostima.
U Münchenu je kratkoročno iznajmljivanje stanova ograničeno je na dva mjeseca godišnje, a za više dana potrebna je posebna registracija, kao i u Amsterdamu za više od 30 dana iznajmljivanja.