StoryEditorOCM
DubrovnikSocijalizacija

Nema više bez ‘hvala‘ i ‘dobar dan‘: Nepalci i Filipinci u Dubrovniku kreću na tečajeve hrvatskog

Piše Gabrijela Bijelić
25. siječnja 2024. - 21:32

I lani je već bilo jasno da sporazumijevanje ‘na mote‘ na dulje staze nije održivo, ali sad više nema nikakve sumnje da mu je došao kraj. U Dubrovniku kreću organizirani tečajevi za strane radnike, među kojima je sve više državljana zemalja dalekog Istoka. Svakodnevno u butigama, na gradilištima, hotelima, te komunalnim društvima susrećemo radnike iz Nepala, s Filipina, iz Bangladeša, Indije i Indonezije, a jezična barijere sve je veća i to treba stati, prevladavajuće je mišljenje.

Neformalni programi

U Centru za obrazovanje odraslih Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik odlučili su sustavno doskočiti problemu. Potvrdili su nam kako su početkom siječnja prvi su put pokrenuli cjelovit program izobrazbe uvezenih kadrova:

- Zbog nedostatka radne snage na tržištu rada i sve većeg priljeva stranih državljana koji rade u sektoru ugostiteljstva i turizma, prepoznali smo potrebu kreiranja programa edukacije hrvatskog jezika za strance. U Obrazovanju odraslih Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik nudimo dva programa. Formalni u trajanju od 70 sati po modulu kojim se stječe odgovarajuća potvrda o stečenom znanju. Isto tako, uzimajući u obzir da većina takvih osoba boravi ovdje samo u vrijeme trajanja turističke sezone, nudimo i kraći, neformalni program u trajanju od 60 (30+30) sati koji se izvodi u dva dijela. Prvi dio obuhvaća osnovna znanja i svakodnevnu komunikaciju, a drugi ciljano uključuje komunikaciju vezanu za rad u ugostiteljskom objektu. Edukacije provode profesori Hrvatskog jezika, uglavnom zaposlenici naše škole – ističe voditeljica Obrazovanja odraslih Ivana Luetić Hotko i otkriva da su ponudu poslali voditeljima ljudskih potencijala svih većih hotelskih kuća, voditeljima restorana iz Dubrovnika, te oglasili na društvenim mrežama škole.

image

Ivana Luetić Hotko, voditeljica Centra za obrazovanje odraslih

Privatni Arhiv/

- Pri kreiranju programa rukovodili smo se najvećom potražnjom u pojedinim djelatnostima, što ne znači da se u neformalni dio programa ne mogu uključiti i druge struke, građevina, komunalni radovi...Primjerice, bude li među Libertasovim vozačima stranaca, u neformalnom dijelu ih se može naučiti za njih nužnoj komunikaciji kao što su pozdravi, iznos cijena karte, raspored postaja isl...Poslodavci iz domene hotelijerstva zainteresirani su za programe izobrazbe konobara, recepcionera, kuhara, sobarica...- otkrivaju nam iz Centra i dodaju kako u formalnom dijelu programa neće biti odstupanja.

- Taj opći dio radi se po programima koje je propisalo Ministarstvo obrazovanja i Agencija za strukovno obrazovanje odraslih(ASOO), a u ovisnosti o brojnosti polaznika i terminima nastave formalni dio mjesečno se plaća od 300 do tisuću eura – pojasnili su o programu koji bi, prema pojašnjenju iz Centra za obrazovanje odraslih, vodili profesori Hrvatskog jezika.

Marijela Marković, profesorica tog predmeta u Pomorsko-tehničkoj školi u Dubrovniku, smatra da od učenja jezika zemlje domaćina strani radnici mogu imati samo koristi:

- Već dugo radim sa strancima, na Američkom koledžu u Dubrovniku, Privatnoj gimnaziji, a bila sam i tri godine na Sveučilištu u Budimpešti, gdje sam radila baš kao lektorica hrvatskog. Imam velikog iskustva s podučavanjem stranaca, čega se mnogi ne žele prihvatiti jer je drugačija metodika rada. U načelu jesam voljna predavati hrvatski za strance, samo ne znam gdje bi se to uklopilo zbog mojih obveza – kaže Marković i dodaje kako je itekako poželjno da ti ljudi nauče osnove jezika zemlje u kojoj rade.

Poštari i hotelijeri

- Prvo i osnovno što im moramo ponuditi, kao i u ostalim zapadnoeuropskim zemljama, jest bazični tečaj jezika, tako da i mi njih nešto možemo pitati, a još više da se oni bolje osjećaju, da mogu nekoga pozdraviti i da nisu kao potpuni stranci. Važno je da razumiju neke riječi na ulici, mislim da bi se puno manje osjećali kao outsideri. Ne samo zbog socijalizacije, već i zato da bi se negativna percepcija drugih prema njima koja je nažalost prisutna, moguće smanjila. Pojedinci su nekad okrutni, pitaju zašto me ne pozdravi na mom jeziku, zašto ne ovo ili ono? Ako bi radnici naučili osnove, ovakve situacije mogle bi se izbjeći smatra dubrovačka profesorica.

image

 Marijela marković

Božo Radić/cropix

Učenje hrvatskog za strance nije novost. Lani je u ožujku pri Centru za strane jezike Sveučilišta u Dubrovniku odrađen intenzivni tečaj hrvatskog jezika razine A1 za raseljene osobe iz Ukrajine s područja Dubrovačke biskupije.

Iz Hrvatske pošte javljaju kako u Dubrovniku radi sedam radnika iz azijskih zemalja na poslovima dostavljača tiskovina te kao ispomoć u općoj dostavi. Svim stranim radnicima omogućeno je učenje hrvatskog jezika kroz tečaj dostupan putem internih komunikacijskih kanala HP. Iz hotelske grupacije Valamar izrijekom ne spominju tečajeve hrvatskog za svoje osoblje iz dalekoistočnih zemalja, kažu tek kako su lani zaposlili 87 posto domicilnog stanovništva i ostatak iz regije i nešto manje iz ostalih zemalja.

- U sklopu inicijative "Prvi s razlogom" Valamar će nastaviti ulagati u programe koji pružaju kvalitetno i dugoročno zaposlenje, visoka primanja, edukacije i razvoj karijera u turizmu - istaknuli su iz Valamara na temu uvezenih kadrova. Poslodavci inače predviđaju da će u Hrvatskoj raditi više od 200 tisuća stranih radnika, dok bi do 2030. svaki četvrti radnik mogao bi biti iz inozemstva.

Broj zahtjeva leti u nebo

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Dubrovnik je u 2023. izdao 8.749 pozitivna mišljenja za dozvolu i rad stranih državljana, što je 3 tisuće više nego u 2022.godini. U prvih 16 dana 2024. HZZ – Područni ured Dubrovnik je zaprimio 372 zahtjeva za mišljenje, što je dvostruko više nego u istom razdoblju lani.

Iz PU dubrovačko-neretvanske ističu kako je od početka listopada prošle godine do danas na području koje pokrivaju izdana 2001 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, dok su od početka listopada 2022. do 15. siječnja 2023.g. bile izdane 1332 dozvole za boravak i rad.

- Uvjeti i kriteriji za izdavanje dozvola za boravak i rad za sve državljane trećih zemalja su isti. Međutim, državljani država kojima je za ulazak u Republiku Hrvatsku potrebna viza (primjerice Nepala) nakon što im se odobri privremeni boravak, odnosno dozvola za boravak i rad, moraju u Veleposlanstvu/Konzulatu Republike Hrvatske ishoditi dugotrajnu vizu, tj. odobrenje za ulazak u Republiku Hrvatsku – kaže nam glasnogovornica Policijske uprave Andrijana Biskup.

06. prosinac 2024 22:42