Kad su prvaši Osnovne škole Ivana Gundulića 2018. godine dobili tablete uz pomoć kojih su u nastavnoj godini trebali svladati prva slova, činilo se da je to najbolji put za njihovo obrazovanje. Događaju uvođenja eksperimentalnog programa ‘Škola za život‘ nazočila je i tadašnja ministrica znanosti i obrazovanja i njen savjetnički tim, te mentori i učitelji s kojima su razgovarali o iskustvima u prvim tjednima provedbe ovog tada eksperimentalnog programa.
OŠTEĆUJU UČENJE
I puno naprednije europske zemlje ‘nasanjkale‘ su se na ideju tableta kao odličnog pomagala učenicima. S godinama se, naime, uvidjelo da to baš i nije bio dobar put, jer se pokazalo da je ta praska dovela do pada osnovnih vještina učenika. Tako je švedska ministrica školstva Lotta Edholm postala jedna od najvećih kritičara sveopćeg prihvaćanja tehnologije, uz zaključak da švedskim učenicima treba više udžbenika. Osim što namjerava poništiti odluku Nacionalne agencije za obrazovanje po kojoj digitalni uređaji trebaju biti obvezni u predškolskim ustanovama, planira i potpuno ukinuti digitalno učenje za djecu mlađu od 6 godina, prenijeli su mediji.
- Postoje jasni znanstveni dokazi da digitalni alati oštećuju, a ne poboljšavaju učenje u školama - objavio je švedski Institut Karolinska u prošlomjesečnom priopćenju o nacionalnoj strategiji digitalizacije u švedskom obrazovanju.
- Vjerujemo da bi se fokus trebao vratiti na stjecanje znanja putem tiskanih udžbenika i stručnosti nastavnika, umjesto stjecanja znanja primarno iz besplatno dostupnih digitalnih izvora koji nisu provjereni kao točni - razjasnili su iz instituta.
- Korona je puno toga prekinula, pa djeca u nas u školi koriste tablete, ali povremeno, ne toliko često kao u početku kad su tek uvedeni u projektu Škola za život - rekla nam je Vedrana Elez, ravnateljica OŠ Ivana Gundulića.
- Te se, 2018. godine, uvelo da učenici uče informatiku od prvog osnovne. Svaku sljedeću godinu učenici razredne nastave mogli su odabrati taj predmet, a sad trenutno imamo 60 posto učenika razredne nastave od 1. do 4. razreda koji uče informatiku dva puta tjedno. U 5. i 6. razredu je obavezna, a u 7. i 8. razredu je izborni predmet. U odnosu na prijašnje godine, primijećujemo da nam je u 7. i 8. razredu u padu zainteresiranost učenika za informatiku - rekla je Elez.
A koriste li tablete i tijekom nastave u drugim predmetima?
- Koriste ga na satu informatike i na ostalim satovima samo povremeno. Prilično je to smanjeno u odnosu na onu prvu godinu eksperimentalnog programa ‘Škola za život‘. Vidjet ćemo iz primjera Švedske kako će se to u budućnosti odvijati. S druge strane, mislim da dva sata tjedno nije previše za učenike jer u kontroliranim uvjetima koriste informatičke tehnologije. Uče se osnovama pravilnog korištenja tableta i da služi u svrhu podučavanja, ali i preventivnog ponašanja kako bi se upoznali sa svim negativnim utjecajima tehnologije. To se sve uči na informatici, što mislim da je od velike koristi djeci i u slobodno vrijeme jer svi idemo na smanjenje boravka pred ekranima - istaknula je ravnateljica Elez.
- Suradnja između škole i roditelja treba biti čvrsta, kako bi vrijeme pred ekranima i kod kuće bilo kontrolirano i kako bi pronalazili edukativne sadržaje i koristili te tehnologije u pozitivnom smislu. Naravno da uvijek podržavam učenje kroz igru i boravak na otvorenom što više - naglasila je Vedrana Elez.
BIT DJETINJSTVA
O tome je svoj komentar dala i psihologinja Danijela Kekez iz OŠ Marina Držića:
- Digitalizacija, društveni mediji, vrijeme provedeno pred ekranima neminovno je u našoj svakodnevici. Važno je da i odrasli i djeca razvijaju vještine koje su nam potrebne za snalaženje s modernim tehnologijama, ali istovremeno je važno procijeniti u kojem trenutku je najprimjerenije i najkorisnije učiti djecu određenim vještinama, kao i u kojoj dobi ih izlagati kojim sadržajima.
- Na sreću, kod nas predškolci u vrtiću nisu izloženi nijednoj vrsti ekrana i vjerujem da je to odlično i da bi tako trebalo i ostati. Poznato je da postoji niz znanja i vještina koje je potrebnije razvijati kod naših predškolaca. Primjerice, dugotrajna istraživanja pokazuju da adolescenti, koji su kao predškolci bili više izloženi ekranima, imaju lošiju pažnju od drugih - istaknula je Kekez.
- Smatram da je korisno da djeca u školi svladavaju određene vještine, korištenje digitalnih alata, pravila primjerene komunikacije putem elektroničkih medija, istraživanje sadržaja, programiranje, robotika i razne druge vještine. Međutim, ne smijemo izgubiti iz vida osnovne vještine koje bi trebale biti preduvjet svim ostalima. Čitanje, pisanje i osnovne računske operacije se nama odraslima čine jednostavne, ali u stvari je riječ o iznimno zahtjevnim vještinama. Kada se promatra aktivnost mozga, vidljivo je da je tijekom tih radnji aktivan niz različitih regija mozga. Na primjer, automatizirano čitanje i čitanje s razumijevanjem preduvjet je učenja i razumijevanja svih daljnjih sadržaja, u kojem god obliku bili predstavljeni.
- Različita istraživanja daju različite podatke o tome koliko naša djeca provode vremena pred ekranima, ali dosljedno pokazuju da je to znatno više od preporučenih ograničenja. Većinu tog vremena ne provode za ekranom zbog učenja, već zbog raznih drugih sadržaja. Istovremeno, to znači da imaju manje vremena za izravan kontakt s vršnjacima, slobodnu igru i zabavu koje su bit djetinjstva. To je način usvajanja socijalnih vještina, zadovoljavanja osnovne ljudske potrebe kontakta s drugim osobama, bliskosti i prijateljstva - kaže Danijela Kekez.
- Vodeći ljudi u svijetu digitalnih tehnologija navode da svojoj djeci ograničavaju vrijeme provedeno pred ekranima, zemlje koje su ranije povećale udio digitalnih medija u nastavi počinju smanjivati korištenje. To rade na temelju iskustava i istraživanja koja su im potvrdila da je to potrebno, odnosno da je potreban drugačiji omjer „starih “ metoda i novih tehnologija. Nisam za zabrane, ali smatram da je važno poslušati stručnjake koji se bave ovom tematikom i dječjim razvojem kako bi se našla najbolja ravnoteža između tradicionalnih i modernih metoda u svrhu omogućavanja što boljeg cjelokupnog razvoja naše djece - zaključila je psihologinja.