StoryEditorOCM
DubrovnikŽUPAN NIKOLA DOBROSLAVIĆ

Nakon Pelješkog mosta očekujemo nastavak autoceste do Dubrovnika

Piše dv
27. prosinca 2021. - 10:49

Što biste od infrastrukturnih projekata izdvojili kao ključne za županiju u godini na izmaku?

Ova županijska uprava vodi politiku kontinuiteta razvoja i rada i ponosni smo što su naši sugrađani takvu politiku prepoznali i podržali i na posljednjim lokalnim izborima. Iz godine u godinu razvijamo veliki broj projekata. Neki su već realizirani, a neki u pripremi. Jedan od prioriteta svakako nam je prometna povezanost. Pelješki most je rezultat inzistiranja upravo nas iz Županije na tom strateškom projektu u povezivanju hrvatskog juga, no, naravno, tu nismo stali. Priprema se projekt nastavka autoceste do Dubrovnika, za koji očekujemo realizaciju do 2030. godine. Iz segmenta cestovne povezanosti naglasio bih brzu cestu od Zračne luke Dubrovnik do Grada i Osojnika te brzu Pelješku cestu s obilaznicom Orebića. Naši lučki projekti važni su za povezivanje naših otoka, provode se zahvaljujući razumijevanju naše Vlade i dobre suradnje s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, pa vidimo da je završena rekonstrukcija lukobrana Puntin u Korčuli, komunalne lučice Porto Uš, Riva u Donjem Čelu, također gotovo i pristanište u Trpnju. Radovi na izgradnji pomorsko-putničkog terminala u Veloj Luci i lučici Drače odlično napreduju, a u postupku javne nabave su luke Polačište i Ubli, uskoro i Perna, Prigradica, Cavtat i Srebreno. Nastavljamo izgradnju komunalnih lučica za naše sugrađane te do kraja ovog mandata planiramo realizirati oko 1500 novih vezova. Dovršen je projekt navodnjavanja Glog u Neretvi, zgrada Dnevne bolnice u Metkoviću, Gradski muzej u Korčuli, uvedena cjelogodišnja Hitna helikopterska služba i svakodnevna brodska linija Lastovo – Dubrovnik. Pred nama je energetska obnova zgrade Opće bolnice Dubrovnik, potom nastavak razvoja projekta Centra za gospodarenje otpadom. Prioritet nam je očuvanje prirode, za što smo završili projekt prirodne baštine u Neretvi, a pred nama je projekt zaštite Neretvanske doline od negativnog utjecaja prodora slane morske vode i brojni drugi projekti, najčešće financirani iz fondova EU-a.

Kad ćemo konačno dočekati Centar za gospodarenje otpadom i je li Lučino razdolje definitivno određeno kao njegova lokacija?

Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije gradit će se na lokaciji Lučino razdolje, to su potvrdili svi dokumenti u pripremi projekta. Riječ je o najvažnijem i središnjem projektu za održivo i kvalitetno gospodarenje otpadom. Svjedočili smo određenim žalbenim postupcima koji su postali dio svakog velikog infrastrukturnog projekta, no to je neizbježno jer ponuditelji imaju zakonsko pravo na žalbe. Oni su nam oduzeli određeni dio vremena, ali, evo, vjerujem kako ste upoznati da su nedavno otvorene ponude, da su one znatno manje nego one pristigle na prošlom natječaju te vjerujem kako će naša Agencija za gospodarenje otpadom uskoro izabrati izvođača radova. Ponovljeni natječaj potvrdio je naše uvjerenje da su cijene iz prvoga bile "napuhane" i time nerealne.

Opća bolnica Dubrovnik formalno je pod ingerencijom Dubrovačko-neretvanske županije. Kako gledate na inicijativu da se županijske bolnice "pripoje" državi?
Ono što je svakako nužno jest reforma u našem zdravstvu, ali, kako sam i više puta istaknuo, nisam za centralizaciju jer činjenica da je Županija osnivač našeg Zavoda za javno zdravstvo i Opće bolnice Dubrovnik, Hitne medicinske službe, domova zdravlja i bolnice Kalos nije uzrok problema s kojima se zdravstvo susreće. U svijetu je na mnogobrojnim primjerima dokazan pozitivan učinak decentralizacije sustava i smatram da na tome i mi kao država trebamo ustrajati. Ponavljam, stava sam kako je reforma nužna. Podržavam inicijative i prijedloge da se ide možda u smjeru i centralizirane javne nabave ili bilo kojih drugih metoda koje se utvrde potrebnima za reformu, ali centraliziranje ustanova, po mojemu mišljenju, ne rješava ništa. Upravo je ova Vlada svojim potezima decentralizacije pokazala kako treba približiti sustave što bliže građanima.

Županijski Stožer civilne zaštite, na čelu s dožupanom Joškom Cebalom, djeluje kontinuirano od ožujka prošle godine. Koji su bili najveći izazovi u pandemiji i jeste li zadovoljni načinom na koji Stožer "upravlja" ovom kriznom situacijom?

Naš Stožer civilne zaštite djeluje cijelo vrijeme trajanja pandemije i svoju zadaću obavlja odgovorno i uspješno. To se isto može kazati i za nacionalni Stožer. Politikantstvo je optuživanje stožera i samo stvara nepovjerenje građana, dijelom se i stoga događaju ova neshvatljiva protivljenja cijepljenju kojih smo svjedoci. Stožeri svoje mjere donose na temelju mišljenja struke, djeluju kao i svi drugi stožeri u svijetu i relativno dobra epidemiološka slika potvrđuje njihov dobar rad. Naravno, najveći teret ponijeli su zdravstveni stručnjaci u tim stožerima, ali i svi zdravstveni djelatnici koji su junaci ovoga svojevrsnog rata protiv virusa koji je tako nepredvidljiv i, nažalost, često smrtonosan. Danas možemo biti zahvalni znanstvenicima na cjepivu koje nam pomaže lakše preboljeti koronavirus, bez obzira na određene skepse. Pozivam sve naše sugrađane, koji to možda još nisu učinili, da se cijepe, da zaštite sebe i da zaštite naš zdravstveni sustav, koji je cijelo vrijeme pandemije bio glavna obrana svih nas od bolesti i primarni cilj zaštite i našeg Stožera. Mislim da se, naravno, u suradnji s našim medicinskim osobljem, na to uspješno i odgovorilo.

Posljednjih dana dosta se govori o novim zapošljavanjima u županijskoj upravi. Koliko je trenutačno zaposlenih u Županiji i gdje bi se rasporedili novozaposleni?

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji trenutačno je zaposleno oko 220 službenika i namještenika. Moram ovdje napomenuti kako je u siječnju 2020. Dubrovačko-neretvanska županija preuzela poslove, ali i zaposlenike regionalnog Ureda državne uprave, čime se broj naših od stotinjak namještenika udvostručio. Početkom novog mandata, kako ste i istaknuli, Dubrovačko-neretvanska županija krenula je u novu sistematizaciju radnih mjesta, zbog kvalitetnijeg rada, ali i već spomenutog preuzimanja poslova državne uprave, drukčije smo posložili i naše upravne odjele i tu smo na jedan način odlučili osnažiti naš tim. Broj zaposlenih ne planiramo bitno povećavati, kao što to nismo ni u prošlih 12 godina naše odgovornosti za ovu Županiju. Podsjetit ću da Županija u administraciji, bez bivšeg Ureda državne uprave, ima jednak broj zaposlenika kao i 2009., kad sam ja prvi put pobijedio na izborima za župana.
Koliko je osnovnih i srednjih škola pod vašom nadležnošću i na koji im način pomažete?

Dubrovačko-neretvanska županija osnivač je 25 osnovnih škola te 14 srednjih škola. Trudimo se zaista potpomoći naše školarce na putu njihova obrazovanja. I ove godine svim učenicima u osnovnim školama financirali smo radne materijale, za što je u proračunu izdvojeno 2,4 milijuna kuna. Sufinanciramo i prehranu za naše osnovnoškolce u sklopu projekta koji provodi zaklada Hrvatska za djecu, a ovih dana potpisali smo i ugovore o stipendiranju za 106 učenika i studenata vrijedne 890 tisuća kuna. Ovdje moram naglasiti i kako su naše škole važan dio i vrijednih projekata, poput Regionalnog centra kompetentnosti, a naše učenike redovito upoznajemo s mogućnostima u našoj županiji putem Regionalne razvojne agencije DUNEA, poduzetničkih inkubatora i naših ustanova.

15. studeni 2024 02:59