U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u 2015. godini čak 2,2 milijuna kuna potrošeno je na nagrade zaposlenih službenika i namještenika. Lani je taj iznos pao na milijun, a iznosi kojima su zaposlenici županijske uprave nagrađivani u tim godinama, kreće se od 4.000 do 22.500 kuna.
Kao i u mnogočemu, jug Hrvatske godišnjim iznosima nagrada svoje administracije ruši državne rekorde. Dok je, primjerice, za natprosječan rad jedan službenik u Zaboku dobio dodatak u iznosu od 323 kune, u dubrovačkoj gradskoj upravi, 2011. godine, jedan je pročelnik dobio 33.631 kunu.
- Temeljem Pravilnika o kriterijima za utvrđivanje natprosječnih rezultata u radu i načinu isplate dodatka za uspješnost u radu, tadašnjem pročelniku Upravnog odjela za promet, stanogradnju i razvojne projekte Grada Dubrovnika, Dinku Miriću za njegov rad u 2011. godini, koji je ocijenjen ocjenom odličan, te za obavljanje privremenog povećanja poslova koji prelaze uobičajeni opseg poslova iz nadležnosti naznačenog Upravnog odjela u 2012. godini, odobrena je nagrada za uspješnost u radu, u dva navrata, u iznosu od 75 posto jedne plaće imenovanog službenika, što čini ukupan iznos od 33.631,16 kuna – pojašnjavaju iz ureda dubrovačke gradske uprave.
Na pitanje koliko su proračunskog novca nagrađujući zaposlenike potrošili 2016., iz Grada Dubrovnika odgovaraju kako je 15 djelatnika nagrađeno s ukupno 95.302 kune. Među njima, ovaj put nema nijednog pročelnika upravnog odjela. U ranijim godinama gradonačelničkih mandata Andra Vlahušića, trošilo se i više, pa je u 2012., Grad Dubrovnik isplatio 318 tisuća kuna nagrada.
Činjenicu da se u lokalnim upravama, u tolikom broju i u pozamašnim iznosima, isplaćuje dodatak na plaću za uspješnost u radu, otkrilo je istraživanje Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika i prof. dr. sc. Gordane Marčetić, s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Istraživanje su proveli u svim županijama i odabranim gradovima, za razdoblje od 2010. do 2016. godine. Cjelovito istraživanje bit će objavljeno u inozemnom znanstvenom časopisu, kaže prof. Marčetić, kroz nekoliko mjeseci.
Nagrade su zapravo dodaci na plaću koji se, prema zakonu, mogu isplatiti službenicima i namještenicima ako ostvare natprosječne rezultate u radu, a godišnje može iznositi najviše tri plaće službenika ili namještenika.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nezadovoljni su načinom prezentacije ovog istraživanja, pa navode kako je sve u skladu sa zakonom i kako dodatak na plaću može dobiti svaki službenik koji je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen odličnim, pa čak i vrlo dobrim.
Istraživanje je pokazalo kako je u 2015. godini, od ukupno 88 službenika Dubrovačko-neretvanske županije, nagrađeno njih 87-ero te sva četiri namještenika s ukupno 181 nagradom. Taj jedan službenik koji je 2015. ostao kratkih rukava, nagradu nije dobio jer nije mogao biti ocijenjen za prethodnu kalendarsku godinu s obzirom da tamo nije radio duže od šest mjeseci.
Profesorica Marčetić, na sindikalnim stranicama napominje kako „koncept dodatka na uspješnost time gubi smisao, jer bi se on trebao isplaćivati kao nagrada za natprosječne rezultate rada, a ne kao dodatak na plaću svim zaposlenicima“.
Prema podacima Županije, od ukupno njih 110-ero, lani je ovaj dodatak na plaću dobio 81 zaposlenik.
- Podatci su izneseni bez sveukupne analize stanja koje je bitno različito od realnosti. Sveobuhvatna analiza bi zasigurno pokazala druge rezultate iz razloga što neke jedinice, prema našim saznanjima, imaju, po pojedinim radnim mjestima, veće plaće od službenika i namještenika u Dubrovačko-neretvanskoj županije i to za nekih 40 posto – odgovara Dragica Stanić, pročelnica za financije DNŽ, na objavljeni tekst o istraživanju, a dodaje i to kako su njezine kolege opterećene povećanim obimom poslova, bez mogućnosti kadrovskih pojačanja.
Stanić tvrdi da zakon stavlja županije u nepovoljniji položaj u odnosu na gradove i općine, pa navodi nepriznavanje namjenskih prihoda regionalne samouprave u izračun, što se odnosi decentralizirane funkcije, prijenos poslova državne uprave, a ne primaju više ni dva milijuna kuna godišnje za refundaciju plaća za preuzete djelatnike koji rade na dozvolama i legalizaciji. Najveći problem im predstavlja zakonom utvrđeni limit po kojem županije smiju utrošiti na plaće najviše 20 posto izvornih prihoda proračuna. (Silvia Rudinović / SD)