Miho Baće, aktualni pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije prošlog tjedna izabran je za predsjednika Gradske organizacije Hrvatske socijalno liberalne stranke. Porazgovarali smo o liberalizmu u Hrvatskoj i Europi i o budućnosti stranke koja je nakon lipajskih lokalnih izbora u Dubrovniku ostala bez predstavnika u Gradskom vijeću.
Liberalizam je u Europi jak, a liberalne stranke utjecajne. U Njemačkoj nakon izbora liberali odlučuju hoće li zemljom vladati CDU ili SPD. U Hrvatskoj su nakon demokratizacije bili druga politička opcija po snazi i broju saborskih zastupnika. Danas je, za razliku od Europe, situacija posve različita. Što se dogodilo sa hrvatskim liberalizmom?
U svim tranzicijskim, odnosno bivšim komunističkim zemljama, na početku stvaranja demokracije postojala je živopisna i uzbudljiva politička scena. U takvoj situaciji u Hrvatskoj je HSLS kao prva demokratska stranka našla mjesto jako visoko u političkom životu uz veliku podršku u narodu. Prvenstveno zato jer su Hrvati slobodarski i liberalan narod a u HSLSU su bili velikani novije hrvatske povijesti poput Vlada Gotovca i Dražena Budiše. Međutim, teški povijesni trenutci za Hrvatsku potisnuli su ideje svojstvene miru i prosperitetu, te u vrijeme rata i poraća unazadile HSLS u razvoju i podršci među biračima. Podsjetit ću da je HSLS u svoje ‘zlatno doba' u dubrovačkom Gradskom vijeću imao 8 vijećnika, a nažalost danas nema nijedenog. Prema svojim načelima, HSLS je stranka centra koja je čak malo zalazila i u desni centar.
Danas se HSLS percipira kao stranka 'žetončića' koja na političkoj sceni preživljava isključivo zahvaljujući koalicijama u kojima izlazi na izbore, ona koja se zauzima samo za prava homoseksualaca i nacionalnih manjina iako je vaša politička platforma daleko šira i zalazi u sva životna područja. Zašto su birači to zaboravili?
Liberalizam je univerzalna ideja, a politički liberalizam određen je prostorom i vremenom. Tako je HSLS određen devedesetim godinama, nacionalnim ponosom, rađanjem države i promicanjem liberalnih ideja. On je tad bio ispred svih drugih političkih opcija, a postupno su se druge političke stranke značajno približile idejama HSLS-a, preuzele ih kao svoje i oduzele mu prostor na političkoj sceni. No, mi smo na to smo jako ponosni jer su svjetonazorski, a i kroz političke agende preuzeli postulate za koje se od početka zauzimao HSLS u Hrvatskoj. Bez obzira na sve, naši ciljevi su ispunjeni. A jedan od naših najvažnijih postulata su ljudska prava, koja u HSLS-u definiramo kao pravo na privatnost u najširem smislu te riječi, pravo na rad, zdravlje, vodu, pravdu ali i na nacionalni ponos i identitet. Uostalom, upravo tome svjedoče riječi velikog hrvatskog liberala i političara, Vlada Gotovca: ' Čuvajte mi Hrvatsku od niskosti i mržnje'.
Ipak, vremena se mijenjaju, ne samo u Hrvatskoj već u cijelom svijetu, posebice u EU koja je suočena sa problemom migranata i rasta ekstremizama. Je li ta platforma uopće održiva?
Dobro ste primijetili i upravo zbog toga liberalne ideje su nužne, kako u hrvatskom tako i europskom društvu. To se primjećuje u zadnjim izborima u Njemačkoj na kojima su liberali udvostručili broj zastupnika u parlamentu i ključni su za formiranje buduće vlade.
Kako, u takvom okruženju, kao novi predsjednik gradske organizacije mislite vratiti političku snagu HSLS-a u Dubrovniku, posebice nakon poraznih rezultata na prošlim lokalnim izborima?
Lokalna politika je komunalna politika, ona nema 'boju' i vrlo malo je određena političkim određenjem. Pitanja je li Dubrovniku potreban još jedan, dva ili tri vrtića, nove prometnice, kvalitetniji život umirovljenika ili pretvaranje grada u sveučilišni kongresni centar i elitnu turističku destinaciju nemaju političku prizmu. To je određeno potrebom koja nije uvjetovana liberalnim demokršćanskim ili socijaldemokratskim nazorom.
Ali gdje ćete zastupati vaše ideje i programe kad niste za govornicom Gradskog vijeća?
Govornica u vijećnici nije jedino mjesto na kojem možemo privući pažnju birača. Jednako kvalitetno i uporno, kao da smo u Gradskom vijeću, promovirat ćemo HSLS kao prijatelja, susjeda i sugrađanina drugim komunikacijskim kanalima jer upravo mi istinski prepoznajemo Dubrovnik 22. stoljeća, kao što je HSLS početkom 1990-tih prepoznao Hrvatsku 21. stoljeća. Kao dijete ovog grada, svjestan sam da živimo bolje nego u nekim drugim hrvatskim sredinama, no jednako tako sam svjestan da to može biti puno bolje i ne vidim razloga zašto ne bi i bilo. Upravo zbog toga Dubrovnik kao perjanica napretka ne smije ostati bez liberalnog doprinosa koji će pokazati smjer razvoja za cijelu Hrvatsku. Jednostavno, moramo biti vizionari, a toga danas ne u Hrvatskoj nedostaje.
Pojasnite nam vizije?
Prvenstveno, svaka lokalna vlast mora podržavati obiteljsko i malo poduzetništvo. Mora mu omogućiti poseban status kao motoru i pokretaču razvoja. Oni pune gradski i državni proračun, a olakšicama, pogodnostima i jednostavnom regulativom bit će motivirani za daljnja ulaganja i razvoj. Nadalje, Dubrovnik mora forsirati status sveučilišnog grada kako bi postao prepoznatljiv kao znanstveni centar u kojem će se rađati ideje za opći gospodarski iI društveni razvoj. Jednako važan je i kulturni razvoj grada. U poraću smo doživjeli kulturnu i socijalnu katarzu pa su nove dimenzije kulture 21. stoljeća, nažalost zamijenile egzistencijalne neprilike. U tom smislu, razvoj Dubrovnika treba gledati kroz razvoj glazbene, likovne i dramske akademije što je nužno za pozicioniranje grada kao prijestolnice kulture u Hrvatskoj i Europi. Upravo zato očekujem da će HSLS u Dubrovniku u prepoznati poduzetnici, kulturnjaci i općenito ljudi slobodarskog duha!
Podrazumijeva li to novu strategiju dubrovačkog Sveučilišta i novi smjer za Dubrovačke ljetne igre?
Apsolutno. Jačanje Sveučilišta novim sastavnicama iz područja umjetnosti te prilagođavanje Igara novim okolnostima. Moramo biti realni i iskreni prema sebi. Bez novaca od turizma, nema ni Igara, nema izložbi, umjetnosti ni kulture. Nažalost, danas sve ovisi o novcu pa tako i kultura. I ne samo u Dubrovniku i Hrvatskoj, već u cijelom svijetu. Stoga je nužno pronaći kompromis.
Upravljali ste velikim sustavima, kakve poveznice možete povući s upravljanjem Grada?
Moje iskustvo potrebno je Dubrovniku kao turističkom i nautičkom središtu. Bez obzira radilo se o velikim turističkim sustavima ili gradu čije je gospodarstvo naslonjeno na turizam, poput Dubrovnika, način upravljanja je jednak. Naravno uz uvažavanje potreba građana, no s tim se susreću i veliki turistički sustavi, možda tek u nešto manjoj mjeri. Istaknuo bih da je moje načelo životnog i poslovnog djelovanja uvijek bilo: ' Tko će ako nećeš ti, kad ćeš ako nećeš sad, gdje ćeš ako nećeš ovdje’. To znači da se treba osloniti na sposobnost u zadanim okolnostima, ali i preuzeti odgovornost za svaku odluku i povučeni potez. No za to nisu dovoljni znanje i iskustvo, već i velika potpora sugrađana.
Iz svega je jasno vidljivo da vaše političke ambicije prelaze stranačku gradsku organizaciju. No, za uspjeh potrebna je jaka stranačka organizacija, a dubrovački HSLS u ovom trenutku to nije. Kako ćete stanje promijeniti?
Liberali su suvisli i razumni, djeluju u konkretnom vremenu i prostoru pa će time i naše političke ambicije u Dubrovniku rasti kako bude rasla potpora među građanima. Prošli lokalni izbori su pokazali da su ti izbori visoko personalizirani, da se stranke percipiraju kroz čelnog čovjeka te da se identitet, simpatije ali i nesimpatije određuju kroz čelnu stranačku figuru. U tome leži i odgovor na vaše pitanje o stranačkoj organizaciji jer za upravljanje Gradom Dubrovnikom ne trebaju stranački ljudi, već osim glavne stranačke osobe s vizijom i spremnošću da preuzme odgovornost trebaju stručni, politički neovisni i sposobni ljudi koji znaju reagirati i u nepredviđenim situacijama, poput ove s pandemijom koronavirusa.