Odjel za djecu i mlade Dubrovačkih knjižnica pokreće ciklus pričaonica za djecu izbjeglice iz Ukrajine školskog uzrasta. Program će voditi magistra ukrajinskog jezika i književnosti Marinka Ulaga, a u planu je čitati bajke na ukrajinskom jeziku, kao i učiti najmlađe Ukrajince pozdravima i osnovnim izrazima na hrvatskom.S potencijalnom publikom uoči vikenda upoznat će se Marinka, inače knjižničarka na dječjem odjelu Narodne knjižnice, gdje je neočekivano dobila priliku obratiti se na ukrajinskom malim izvornim govornicima.
Širina 'ukrajinske duše'
- Moj upis na studij ukrajinskog jezika bio je "slučajnost", koja se kao i sve ostalo u životu pokazala kao ruka Providnosti. Trebala sam upisati ruski pa kako nisam uspjela odmah planirala sam se prebaciti s ukrajinskog na ruski, ali sam se u kratkom roku zaljubila u Ukrajinu i ukrajinski jezik zbog profesora, Ukrajinaca, koji su nam uspjeli prenijeti ljubav za svoju zemlju. Upoznali su nas s blagom tog naroda, prenijeli na nas ljubav za svoj jezik i zemlju, svojim bogatim znanjem, a najviše svojom dobrotom i srcem, pokazali su nam širinu "ukrajinske duše". Nezaboravne su bile priče o Kozacima i povijesti Ukrajine naše pokojne profesorice Raise Trostinske, nakon kojih smo obično svi bili sa suzama u očima. Iz Dubrovnika je koliko je meni poznato ovaj studij završilo četvero ljudi, ali samo ja živim ovdje, ostali su ostali u Zagrebu nakon studija – kaže Marinka koju je šokirao rat u Ukrajini:
- Užasno je bilo vidjeti mjesta po kojima sam šetala kako su uništena u ratu, misliti na ljude koji pate… Iako poznavajući napetu povijest rusko – ukrajinskih odnosa, teško mi je bilo povjerovati da je zaista započeo rat. Svakodnevno pratim događanja i čujem se sa Ukrajincima u Hrvatskoj i u svijetu koje poznajem. Teško mi je gledati kako se neke užasne scene povijesti ponavljaju, kao na primjer neki dan kad sam vidjela kako pokapaju mrtve u Mariupolju na poljima, sjetila sam se da su jednako tako bili pokapani ljudi za vrijeme ukrajinskog Gladomora, drugog najvećeg svjetskog genocida, koji se odvijao 1932. – 1933. godine - ističe Ulaga.
Ukrajinski gladomor
- Imala sam čast sudjelovati u prevođenju knjige o Ukrajinskom gladomoru, koja je izašla u Hrvatskoj 2009. godine. Izuzetno teško štivo, ali ga preporučam svakome tko želi doznati više o povijesti Ukrajine kao i o tom strašnom događaju njihove ali i svjetske povijesti. Tko prouči ta događanja, povući će mnoge paralele s onim današnjima – govori naša sugovornica koju u petak očekuje susret sa izbjeglicama u organizaciji Crvenog križa. Tad će se upoznati s publikom i imati bolji uvid kako im pomoći.
- Htjela bih u radionice uključiti i našu djecu, da se međusobno upoznaju i da jedni od drugih uče. Ukrajinska djeca da tako nauče hrvatski jezik, ali i da naša djeca nauče nešto ukrajinskog jezika i kulture, što će ih uzajamno obogatiti – uvjerena je dubrovačka magistra ukrajinskog i književnosti.
U Znanstvenoj knjižnici Marinka je svojedobno predstavila Ostrošku Bibliju, jako vrijednu knjigu tiskanu u Ukrajini u gradu Ostrohu, 1581. godine:
- U svijetu ih ima oko 250 samo sačuvanih, naša koju čuva Znanstvena knjižnica u Dubrovniku je jedna od njih. Mislim da je i to jako lijepo spomenuti u ovakvom trenu - kazala je Marinka koja kontaktira s Ukrajincima koji žive u Hrvatskoj. Ima i prijatelje koji rade u ukrajinskom veleposlanstvu u Londonu, pa je oni izvještavaju o svojim obiteljima i prijateljima u ukrajinskom ratnom vihoru.