Uključivanje učenika u nastavu, hrvatski obrazovni sustav stavio je pred još jedan izazov, novi učenici se moraju snaći u novoj okolini, a i nastavno osoblje našlo u sasvim novoj situacija. U Osnovnoj školi Lapad nastavu pohađa osam učenika iz Ukrajine, kako su se snašli i kako se Škola organizirala, otkriva ravnateljica Nikolina Soko.
- Najprije su došla tri učenika, potom druga dva i onda su došli ostali. Dakle, učenici su dolazili u vremenskom rasponu od mjesec dana. Razne su dobi, od prvog do osmog razreda. Kratko su kod nas, ali uspješno prate nastavu. Uključeni su u pripremnu nastavu Hrvatskog jezika, djeca su jako dobra, pristojna, pokazuju visoko znanje iz svih predmeta, što znači da imaju dobar odgojno-obrazovni sustav u Ukrajini. Sporazumijevamo se s njima na engleskom jeziku i učitelji su vrlo, vrlo zadovoljni. Djeca kao djeca, vrlo brzo se sprijatelje, nađu prijatelje u novom okruženju tako da su se brzo 'aklimatizirali' u novoj sredini i mogu reći da su jako sretni i zadovoljni. Mi smo smo zadovoljni s njima i nadamo se da će tako i ostati i da ćemo im pomoći da prebrode sve negativne stvari koje su ih snašle u Ukrajini. Pomažemo im u nekim materijalnim stvarima koje im trebaju, u pronalasku smještaja, sve što im je potrebno za život. Jer, mi smo prošli rat, i mi smo bili izbjeglice, znamo što to znači i kako im je, znamo na koji način im pomoći, govori Soko.
Neke škole u Hrvatskoj, posebno u kontinentalnom dijelu, imaju poteškoće oko provedbe uputa koje su u vezi ukrajinskih školaraca došle iz Ministarstva. U OŠ Lapad su se organizirali.
- Dali su nam mogućnosti ili zapošljavanja nove osobe sa strane koja poznaje ukrajinski jezik, takve osobe nema na našem području odnosno nismo je našli, ali imamo naše profesorice Hrvatskog jezika. U našoj Školi neki učenici iz Ukrajine idu u niže razrede – od prvog do četvrtog – i to je jedna skupina, a druga skupina su učenici od petog do osmog razreda. Jedna učiteljica Razredne nastave drži troje učenika od prvog do četvrtog, a učiteljica odnosno nastavnica Hrvatskog jezika drži pripremnu nastavu za učenike od petog do osmog razreda. I to sve je organizirano sukladno njihovom rasporedu i mogućnostima učenika. Primjerice, učenici ne pohađaju nastavu katoličkog Vjeronauka tako da umjesto njega, imaju pripremnu nastavu Hrvatskog jezika. Uspjeli smo organizirati dva sata pripremnog Hrvatskog jezika dnevno, a sad tijekom proljetnih praznika djeca isto imaju pripremnu nastavu tako da imaju ubrzano učenje hrvatskog jezika, navodi sugovornica.
U Lapadu nemaju učenike koji uživo prate nastavu u Hrvatskoj, a online nastavu iz Ukrajine.
- Imali smo informaciju da će jedna naša učenica možda pratiti takav oblik nastave s obzirom da je prvi razred i da je u Ukrajini pohađala privatnu školu, ali do toga nije došlo tako da je ona redovno uključena u naš odgojno-obrazovni sustav i nemamo informaciju da se spaja na nastavu u Ukrajini. Svakako, roditelji su nam rekli da, ako do toga dođe, da će nam javiti, ističe Soko.
Učenici iz Ukrajine na kraju će dobiti svjedodžbe Republike Hrvatske.
- Sukladno dopisu Ministarstva znanosti i obrazovanja, učenici iz Ukrajine pohađaju ubrzano učenje hrvatskog jezika i to bi trebalo završiti do početka lipnja, ali s obzirom da smo im pružili mogućnost rada i tijekom proljetnih praznika, znači da će to biti i prije. Onda će se krenuti s ocjenjivanjem, a dotad ih nastavnici sustavno prate, bilježe njihov napredak i svi će biti ocijenjeni i dobit će na kraju svjedodžbe, kazuje Soko.
Poteškoća u komunikaciji s učenicima nemaju, štoviše...
- Čak jedan učenik razumije hrvatski. Možda smo imali sreću da smo dobili učenike koji govore engleski jako dobro, jedan učenik govori i hrvatski zato što je s obitelji često dolazio u Dubrovnik i prije je nešto učio hrvatski jezik, otkriva ravnateljica.
Na razini cijele Hrvatske planirano je da učenici pohađaju nastavu iz Ukrajinske kulture i jezika.
- U kontaktu smo s nacionalnim manjinama pa će nam oni poslati upute da vidimo na koji način možemo i to organizirati. S obzirom da nemamo na raspolaganju učitelja odnosno nastavnika koji može predavati taj predmet, eventualno bi nam mogli ustupiti volontera ili neku osobu da djeci pružimo i tu mogućnost. Date su upute da škole čak mogu u to uključiti i izbjeglice s područja Ukrajine, odrasle učitelje ili odrasle osobe koje su spremne volontirati po školama, ali se na području Dubrovnika još nitko nije javio, dodaje Soko.
Ravnateljica vjeruje da će biti još učenika iz Ukrajine, ali poručuje: 'što se tiče učenika, mi ćemo ih rado primiti, tko god dođe, dobro je došao'.