Dubrovačka kućanstva stari su rekorderi u potrošnji električne energije u državi pa su i računi posljednjih mjeseci ‘na razini‘. Ovdašnjem stanovništvu, ovisnom o struji, mjesečne račune mogu umanjiti samo povoljne vremenske prilike koje bi skratile sezonu grijanja. Možda zbog vremenskih prilika ili je bila riječ o prinudnoj štednji, potrošači Elektrojuga lani su potrošili manje struje nego u 2021. godini.
Na distribucijskom području Elektrojuga Dubrovnik je 51.027 mjernih mjesta u kategoriji kućanstvo. U 2021. godini potrošili su 218.724.244 kilovatsata, u 2022. 216.572.154 kWh. Do 28. veljače ove godine potrošili smo 42.203.426 kWh električne energije. Koja je razlika u iznosu plaćenih računa na ovom području, podatak je kojeg HEP nije dostavio.
- DP Elektrojug Dubrovnik, koji je u sastavu društva HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP ODS), ne obavlja djelatnost opskrbe kupaca (prodaje i naplate električne energije). Javnu uslugu opskrbe na čitavom području RH, pa tako i na području koje pokriva HEP ODS – Elektrojug Dubrovnika, obavlja HEP Elektra, a tržišnu uslugu opskrbe HEP Opskrba (u sastavu HEP grupe) te drugi tržišni opskrbljivači izvan HEP grupe. S obzirom na tu činjenicu, kao i različit organizacijsko-teritorijalni ustroj opskrbljivača u odnosu na HEP ODS, ne možemo dati specifične podatke o iznosu izdanih računa na dubrovačkom području – kažu iz HEP-a.
Cijena struje za kućanstva je 0,059 eura za dio do 2.500 kWh, a 0,088 eura iznad te potrošnje.
- Proizvodnja energije je negdje oko te utvrđene cijene struje, dok je uvoz vezan uz burzovnu cijenu. Da je sve to dobro za HEP, ne bismo se našli u situaciji da ga sad treba dokapitalizirati. Vladine mjere idu na štetu kompanije koja bilježi gubitke, sve to netko treba nadoknaditi. U ovom slučaju su to porezni obveznici. Mislim da je bilo bolje ostaviti tržišne cijene, a građanima iz proračuna isplatiti vaučerski novac. Međutim, u tom slučaju, u godini prije ‘superizbora‘, ne bi se mogao stvarati privid pomoći građanstvu – komentira analitičar Ivan Brodić, glavni urednik portala Energypress.
- Dubrovnik je turističko odredište i veliki punitelj proračuna i suglasan sam da je na neki način trebalo imati sluha za područja koja nemaju drugoga izvora energije pa onda ni mogućnosti štednje – kaže Brodić i dodaje kako ispada da su nas klimatske promjene spasile u ovoj energetskoj krizi izazvanoj ratom u Ukrajini.
Što nas čeka 30. rujna i hoće li Vlada nastaviti štititi cijenu struje?
- To ovisi o nekoliko čimbenika. Najprije, pitanje je hoće li EU razdvojiti izračun cijene struje od cijene plina na nizozemskoj burzi, jer je to povezano najviše stoga što se značajan dio struje proizvodio iz plina. Struja ovisi o drugim energentima iz kojih se proizvoda, izuzev obnovljive energije koja još uvijek nije toliko jaka. Nadalje, vidjet ćemo kakva će biti hidrološka godina. Posljednje dvije godine su bile prilično loše što nije dobro za hidroenergiju, a imamo mnogo hidroelektrana u energetskom miksu, a to je loše i za nuklearku jer su rijeke nužne u procesu hlađenja. Ako se ponovni još jedna takva godina, bojim se da će cijena rasti. Ostane li cijena vezana uz plin, ovisi koliko smo ga potrošili tijekom godine. U ljeto kreće punjenje skladišta. S obzirom da nismo dovoljno diversificirali uvoz, nemamo dovoljno uvoza kopnenim putem. Ukapljeni plin koji dolazi morskim putem je skuplji. Pojavit će se i problem da neće biti dovoljno tankera za ukapljeni plin za Europu. I to moglo povećati cijenu – pojašnjava Brodić, međutim, uvjerenja je da Vlada neće dopustiti da rastu cijene struje za kućanstva najesen, neposredno prije izbora.
- Sve me ovo podsjeća na doba Iva Sanadera i stvaranja financijskog nereda u Ini radi politike i obrane psihološke razine cijene benzina od osam kuna – komentira sugovornik i kaže kako je pitanje dokad će EU to tolerirati.
Svima su puna usta obnovljivih izvora energije. To se vrlo često spominje kao jedno od rješenja energetske krize. Dubrovačko-neretvanska županija je idealno mjesto za podizanje vjetroelektrana i solarnih parkova, ali nema infrastrukturu za prijenos proizvedene energije.
- Dok je HEP bio u vremenima konjukture i prijavljivao dobre rezultate, osim nekih manjih investicija, Plomina i novca kojeg su društvu opravdano vraćali sponzorstvima, višak je išao u proračun. Imate problem da je HEP godinama bio bankomat za proračun, a nije se ulagalo u infrastrukturu za prihvat električne energije – kaže Brodić.