Dubrovački vjesnik u srijedu, 31. svibnja s početkom u 11 sati u Lazaretima organizira konferenciju o Infrastrukturnim izazovima nautičkog turizma i pomorskog prometa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Uvodničar u temu bit će Boris Fantulin, načelnik sektora u Upravi za pomorstvo pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, svakako jedan od naših najboljih stručnjaka za upravljanje pomorskim dobrom i koncesijskim sustavom. Skup će pozdraviti dubrovački gradonačelnik Mato Franković i župan Nikola Dobroslavić, a u raspravi će sudjelovati ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo, pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko neretvanske županije Ivo Klaić, ravnatelj Lučke uprave Ploče Tomislav Batur, ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić, ravnatelj Županijske lučke uprave Vela Luka Boris Žuvela i predsjednik Uprave ACI-a Kristijan Pavić.
Zašto su važne koncesije?
Ne treba ni naglašavati da su se kroz daleku povijest civilizacije razvijale u lukama, krajnjim točkama vjekovnih plovnih puteva. Na luke su se kasnije nadovezivale ceste, pa željezničke pruge i aerodromi, ali jedno je pravilo jednako aktualno danas kao i tisućama godina prije - kilometar ceste neće vas odvesti daleko, a kilometar operativne obale spojit će vas s cijelim svijetom. Grad i županija u kojoj živimo oduvijek se oslanjala na more, pa je i gospodarenje tim prostorom od životne važnosti. Pomorsko javno dobro i gospodarenje njime ušlo je u zakone ne samo zato što je to važno investitorima, ovoj ili onoj vlasti, nego i zato što stanovnici ovog kraja znaju da im je to od životne važnosti. Iz tog je razloga i rasprava o koncesijama u prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru, koji treba prilagoditi standardima EU, pokrenula veću raspravu nego ijedan zakonski prijedlog do sada.
Pojam koncesije još nije do kraja shvaćen ni u javnosti prihvaćen. Koncesiju smatraju rasprodajom nacionalnog blaga, predaji prostornog resursa u ruke kojekakvim investitorima i u svakom slučaju pretvaranjem javnog u privatno dobro. S druge strane, nakon malih “porođajnih muka”, statistike pokazuju da najveći nered na obali vlada tamo gdje granice pomorskog dobra nisu određene i gdje nema koncesija. Uostalom, ni koncesionarima život nije lak jer s jedne strane moraju plaćati koncesije, a za nužne investicije moraju dobiti bankovni kredit. No, što banci ponuditi kao zalog kad ono u što investirate nije vaše vlasništvo, niti u slučaju problema može postati vlasništvo banke?
Dubrovčanima više od 800 vezova
Cijeli segmenti nautičkog turizma, naročito u izgradnji marina, ovisi upravo o ovom zakonu. I sve se to u jednakoj mjeri odnosi na luke drukčije namjene - na trajekte, ribarske, putničke, teretne... Dubrovačko neretvanska županija može se pohvaliti kao hrvatski lider u investicijama u pomorsku infrastrukturu. Na njenom području može se pobrojati 81 luka lokalnog ili županijskog značaja. Kako se uvijek radi o obalnim, često i podvodnim radovima s velikim utroškom materijala, samo rijetke lokalne investicije stoje manje od milijuna eura. Tako je, primjerice, projekt gradnje nove luke Polačište vrijedna 25 milijuna eura, dovršeni pomorsko putničkog terminala u Veloj Luci stajao 17,46 milijuna eura, rekonstrukcija luke Ubli na Lastovu stajat će 7,8 milijuna eura, komunalna luka na Batali stajala je 12 milijuna kuna. Teško je zapravo nabrojati sve investicije u Stonu, Prigradici, Orebiću, Trpnju, Sobri, Slanome, Šipanu, Kalamoti, Cavtatu...
Nautički turizam nezamisliv je bez naših otočnih luka i lučica, koliko i kruzerski turizam bez kvalitetne putničke luke u Dubrovniku koja će se idućih godina značajno transformirati. Ne samo izgradnjom putničkog terminala, nego i premještanjem trajektnog prometa i gradnjom vezova za mega-jahte. No uz sve to idu i potrebe građana i njihovih plovila, pa je vrijedno spomenuti i planove za izgradnju novih komunalnih vezova u Mokošici, na Batali i u Solitudu. Ukupno je to više od 800 vezova za Dubrovčane.
Luka Ploče je naša jedina specijalizirana teretna luka, pa će o njenim razvojnim planovima također biti riječi u srijedu, a radi se o o planovima strateškog i nacionalnog značaja. Stoga su svi koji su za ovu tematiku zainteresirani dobrodošli u Lazarete u srijedu 31. svibnja.
