Drastična povećanja cijena sirovina i građevinskog materijala u COVID-19 pandemiji, europska energetska kriza i posljedice rata Ukrajini, sve su to čimbenici koji utječu na neizvjesnost ugovora o građenju, bilo da je riječ o javnim ili privatnim projektima. Na dvodnevnoj konferenciji Međunarodne trgovačke komore (ICC) i Međunarodne federacije inženjera konzultanata (FIDIC), o međunarodnim ugovorima o građenju i rješavanju sporova, u petak su se u Dubrovniku okupili vodeći svjetski stručnjaci iz 30 zemalja.
Nelson Ogunshakin, glavni izvršni direktor FIDIC-a, izrazio je zadovoljstvo što su se vodeći inženjeri, arbitri, odvjetnici, korporativni pravnici te predstavnici izvođača radova, financijskih institucija i vladinih agencija konačno opet okupili uživo nakon dvije i pol godine mrežne komunikacije. Ova međunarodna federacija osnovana je 1913. godine i danas je prisutna u 90 zemalja diljem svijeta.
- Na konferenciji u Dubrovniku raspravljamo o izazovima u graditeljstvu nakon COVID-a i kako ćemo iz njih izaći snažniji. Drago mi je da ovdje imamo i predstavnika Svjetske banke što svjedoči tome kako ta institucija potvrđuje FIDIC ugovore, a hrvatske vlasti bi u tome trebale vidjeti priliku. Prihvaćanje FIDIC ugovora potvrđuje kako ste tehnički prihvatljivi za financiranje, od EU, Europske investicijske banke ili ako je riječ o inozemnom ulagaču u Hrvatskoj, te potvrđuje da ste u mogućnosti osigurati kvalitetnu infrastrukturu, bez korupcije i bez problema s održivošću – kaže glavni izvršni direktor FIDIC-a.
Na skupu su se više puta spomenuli aktualni izazovi rastuće inflacije i teškoća u lancima opskrbe. Ogunshakin kaže: „Nijedna zemlja u tome nije sama. Osim Rusije. Ukrajina, ali i druge zemlje se suočavaju s posljedicama rata. Najprije smo se suočili s problemima u opskrbi u pandemiji, potom s intervencijom u Ukrajini, sve su to veliki izazovi globalizacije. Mnoge će države doživjeti recesiju, a način kako se izvući je ulaganje u infrastrukturu. Tako se potiču zapošljavanje i gospodarski rast. FIDIC ugovori su prihvaćeni diljem svijeta, a njihova je prednost što pritom postoji i mogućnost njihove prilagodbe lokalnim potrebama”.
Quamrul Hasan iz Svjetske banke govorio je o iskustvima financijskih institucija s ugovorima o građenju naglasivši važnost sigurnosti u ugovaranju te maksimiziranja vrijednosti FIDIC ugovora u zemljama u razvoju. Najveći infrastrukturni projekti u zadnjih 25 godina u Hrvatskoj realizirani su upravo na temelju FIDIC ugovora, naglašava Marina Rožić, glavna tajnica Hrvatske gospodarske komore i ICC-a Hrvatska, dvije institucije koje stoje iza organizacije dvodnevne konferencije u Dubrovniku.
- Svi smo osjetili posljedice oskudice građevnih materijala i sirovina zbog zastoja u opskrbi te povećanja cijena koje su odletjele u nebo tijekom pandemije koronavirusa i ruske invazije na Ukrajinu. Očekuje se da će postojeća i sve značajnija energetska kriza dodatno povećati nesigurnost u poslovanje – rekla je Rožić i potom istaknula važnost građevinskog sektora u Hrvatskoj. Unatoč povećanju cijena, nikad nije bilo više posla ni projekata pa i zbog potresa koji su pogodili pojedina područja u ovoj zemlji. Tvrtke iz ovog sektora mogu odigrati ključnu ulogu u rastu BDP-a i revitalizaciji pojedinih hrvatskih regija. U hrvatskoj graditeljskoj industriji postoji visoka razina svijesti o važnosti razvoja infrastrukture. U trideset godina smo s oko 300 kilometara došli do više od 1.300 kilometara autocesta. U tom je kontekstu spomenut i Pelješki most, najveći hrvatski infrastrukturni projekt sufinanciran sredstvima Europske unije. Važnu ulogu u provedbi projekata, za sve uključene strane, imaju kvalitetno sastavljeni ugovori u kojima se teži ravnomjernoj podjeli rizika. Hrvatska, čulo se na skupu, ima dugu tradiciju arbitriranja.
- Kod nas su arbitraže dosta česte. Nažalost, stranke ne uspijevaju uvijek riješiti sporove kroz višestupanjsku klauzulu za rješavanje sporova kakvu ima FIDIC, a javni naručitelji nisu odveć skloni nagađati se prije nešto što dobiju konačnu odluku arbitraže ili suda. Arbitražna praksa u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, kao i ICC arbitraža. Pritom treba reći da su ICC arbitražne klauzule karakteristične za najveće investicije u infrastrukturi i nisu novost. Ugovarane su u proteklih dvadeset i više godina, kao i naše lokalne arbitraže pri HGK. Sporovi se često rješavaju u arbitražnim postupcima. S druge strane, arbitraža strankama omogućuje relativno brzi dolazak do konačnog rješenja što je u poslovnim odnosima iznimno važno - kaže predsjednica Komisije ICC-ja Hrvatska za arbitražu i ARS Jasminka Čorda Truhar, iz odvjetničkog ureda Hanžeković i partneri.
Navodi dva projekta koja nisu bila predmetom arbitraže, oba su uspješno završena, a u tim projektima su se koristili FIDIC uvjeti ugovora: Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku, završen 2002. godine, te nedavno otvoreni Pelješki most. Čorda Truhar kaže kako hrvatski pravni okvir, kad su u pitanju obvezni odnosi i javna nabava, nije loš ali se problemi pojavljuju u primjeni. Inače, oko 30 posto svih svjetskih arbitraža odnosi se na graditeljstvo.