Atlantska plovidba uskoro otvara najmoderniju polikliniku za kardiologiju i nefrologiju u Dubrovniku. Iako prije svega brodarska tvrtka, Atlantska plovidba se okreće i drugim djelatnostima, među ostalim, za kvalitetu života zajednice u kojoj djeluju, neophodnim zdravstvenim uslugama. Jedna od stalnih liječnica nove poliklinike bit će dubrovačka kardiologinja dr. Emilija Matana Prižmić.
Bolesti cirkulacijskog sustava nalaze se na prvom mjestu uzroka smrtnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prema posljednjim dostupnim podacima Zavoda za javno zdravstvo, te su bolesti uzrok smrti 39,7 posto muškaraca i gotovo svake druge žene na ovom prostoru. Gledajući pojedinačno, vodeći uzrok smrti je kronična ishemična bolest srca, a na sedmom mjestu je akutni infarkt miokarda (3,4 posto).
Koji su najveći neprijatelji zdravlja srca?
Gledajući zdravlje srca kao osnovnu predispoziciju za zdrav život, moglo bi se reći kako je u današnje doba neprijatelja jako puno. Znate kako se ono kaže, život počinje otkucajem srca, a isto tako kad se život završava, završava zadnjim otkucajem srca. Kad se sve to pogleda, od prvog do zadnjeg stanja, treba pratiti zdravlje srca kako bi čovjek ostao živ i borio se sa svim životnim nedaćama, bolestima i svim drugim stanjima koja nas okružuju. Gledati samo na zdravlje srca izdvojeno, gotovo je nemoguće. Moguće je sagledati rizične faktore za razvoj kardiovaskurane bolesti pa bi se ugrubo moglo nabrojiti sljedeće: povišeni krvni tlak, prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, pušenje, smanjena fizička aktivnost, povećani kolesterol, neuredan život, stres…
Postoje li specifični rizični čimbenici kad su u pitanju žene?
Osnovna razlika u rizičnim čimbenicima kod žena isključivo je hormonalna aktivnost, što bi značilo povećanje rizika za kardiovaskuralne bolesti u razdoblju nakon menopauze, kada se po učestalosti incidenta izjednačavaju s muškarcima, za razliku od onih u generativnoj dobi. Takva su stanja značajno manja uspoređujući ih s muškarcima iste životne dobi.
Svakako treba napomenuti razdoblje trudnoće, drugog stanja, što podrazumijeva dodatno opterećenje organizma u kojem se prvi put mogu pojaviti znakovi povišenog krvnog tlaka, povećanog šećera, prekomjerne težine, smanjeni rad štitnjače, sve što nakon poroda može postati rizični čimbenik za kardiovaskularne bolesti. Pritom govorimo o ženama koje su prije trudnoće bile zdrave. Drugi razlozi pogoršanja mogu biti postojanje osnovne kronične bolesti od ranije ili razvoj srčane slabosti tijekom trudnoće, što je na sreću rjeđe stanje.
Koja je razlika u simptomima na koje vam se žale žene i muškarci kod srčanog udara?
Što se razlike u simptomima tiče, žene češće smetnje predstavljaju kao "nespecifične" po tipu pritiska, žarenja, nelagode u cijelom organizmu slabosti te se stječe dojam da je stanje značajno bezopasnije nego što u biti jest. Muškarci redovitije imaju dramatičniju kliničku sliku, od nepodnošljive boli, dramatičnih iskaza do velike nestrpljivosti.
Tko je skloniji potražiti liječničku pomoć?
Gledajući kroz dosadašnje iskustvo, mišljenja sam da žene puno češće zanemaruju smetnje koje imaju i odgađanju odlazak liječniku, što često dovede do stanja koje je manje moguće poboljšati, za razliku od muškaraca koji se ugrubo mogu podijeliti u dvije skupine, jednu koja za svaku sitnicu dolazi i traži pomoć i objašnjenje, i drugu koja se uglavnom ne obazire ni na kakva upozorenja i uglavnom se ne pridržava nikakvih preporuka.
U kojoj bismo dobi trebali ići na preventivni pregled kod kardiologa, čak ako i ne osjećamo simptome bolesti?
Gledajući na svoje kliničko iskustvo, svjedok sam kako se dobna granica preventivnih pregleda pomiče prema mlađoj dobi. U početku svoga rada uočila sam da je dobna granica za muškarce bila oko 50, 52 godine, a sad bih rekla da je to oko 45 godina za muškarce. Za žene je to početak menopauze, što se u većini slučajeva poklapa s početkom varijacije krvnog tlaka. Svakako treba naglasiti utjecaj nasljeđa, prirode posla, životnih navika, tako da su indikacije za preventivni pregled individualne, ali svakako preporučljive.
Koliko je važno poznavati povijest bolesti u obitelji i u kojoj je mjeri nasljedni faktor presudan za razvoj kardiovaskularnih bolesti?
Nasljedni faktor je jako važan za razvoj kardiovaskularnih bolesti na kojeg se u ovom trenutku ne može značajnije utjecati, što sigurno ne znači da će u budućnosti ostati na tome. Međutim, imamo mogućnost biti na oprezu u prepoznavanju smetnji kao i na izbjegavanju dodatnih rizičnih faktora koje načinom života možemo izbjeći ili umanjiti.
Može li mentalno zdravlje utjecati na srce?
Ljudski organizam je najsavršeniji poznati oblik života, do te mjere "naštiman" i povezan da apsolutno nema dijela tijela, duše, mentalnog stanja koje nije povezano. To je jedan divan orkestar koji je savršen samo kad je uštiman. Nedostaci pojedinih organa sustava uvijek se odražavaju na dijelove koji uredno rade, da ne spominjem nedostatke dijela koji je ispao iz funkcije a koji se nadomještaju većim radom drugih sustava. Što reći za mentalno zdravlje kao glavni nadzor cijelog organizma i posljedice preopterećenosti tog sustava, kako se odražava na glavnog pokretača organizma – srce? Radi se o ogromnom broju hormona, neurotransmitera, svega što potiče stres, užurbanost i način života koji danas živimo i polako prihvaćamo kao normalu, za razliku od fizičkih predispozicija koje imamo. Zahvaljujući nametnutim zahtjevima, ne poštujemo što nam je dano, a to rezultira preopterećenošću koja vodi u bolest, bilo mentalnu ili fizičku, somatsku.
Visoki tlak je bolest današnjice. Koji su simptomi i uobičajena dob farmakološkog liječenja?
U životu je sve povezano. Povišeni tlak danas je bolest pandemijskih razmjera. Puno je razloga za to i o tome bi se dalo dugo razgovarati. U kratkim crtama, od nasljednih faktora, načina života do navika - najvećim dijelom prehrane, prekomjerne težine, smanjene tjelesne aktivnosti. Sve su to čimbenici koji dovode do povišenog tlaka koji se polako ušulja u život, a organizam se tome prilagodi na način da čovjek nema simptome, pa od normalnih vrijednosti 130-140/90 mmHg ubrzo dođe do 150-160/90-105, bez značajnijih odstupanja, a ciljni organi, srce, bubrezi, oči i krvne žile pomalo pate. O većim vrijednostima tlaka da se ne govori. Moramo znati da se smetnje koje pacijenti imaju uglavnom tiču naglih skokova tlaka na koje čovjek nije naviknut i one stvaraju smetnje kao što su glavobolja, vrtoglavica, nestabilnost ili povraćanje, ali takvi znakovi nas natjeraju da tražimo pomoć, za razliku od povećanih vrijednosti koje ne stvaraju poteškoće. Upravo iz tih razloga treba znati da je tlak promjenljiva vrijednost. Kada prelazi prosječnu dnevnu vrijednost iznad 140/90 mm HG, zahtijeva terapiju. Ukratko rečeno, uvođenje farmakološke terapije ovisi o prosječnim vrijednostima tlaka, a ne o dobi.
Je li uputno kupovati kućne digitalne tlakomjere i svakodnevno ih koristiti?
Ni s čim u životu nije pametno pretjerivati, tako ni s mjerenjem tlaka, jer sve što je previše nije dobro. Važno je ustanoviti postoji li sumnja na povišeni tlak i zato je dobro doma imati aparat. Nakon toga bi liječnik obiteljske medicine trebao objektivizirati situaciju i uvesti terapiju. Povremene kontrole su dobre kako bi se vidjela dostatnost terapije.
Andol 100 jednom dnevno – to je bilo pravilo naših baka. Je li pogrešno svakodnevno uzimati acetilsalicilnu kiselinu?
Andol 100 jedan je od najstarijih lijekova u najdužoj primjeni. U pacijenata koji ga podnose, dobro ga je uzimati jer utječe na agregaciju trombocita i time poboljšava cirkulaciju krvi.
Koje su rekreativne aktivnosti preporučljive za srčane bolesnike? Sve je popularnije nordijsko hodanje.
Za srčane bolesnike preporučljiva je uvijek umjerena tjelesna aktivnost koja se tiče postupnog ubrzanja rada srca i porasta tlaka, bez potrebitih naglih snažnih pokreta, bez aktivnosti koja zahtjeva naglu promjenu temperature tijela, bez potrebe za naglom brzinom. Nordijsko hodanje spada u umjerenu aktivnost cijelog tijela, što je preporučljivo. Dobre su i lagane šetnje, one brzine koja omogućuje kretanje i razgovor bez gubljenja daha. Važno je postići redovitu aktivnost.
Imate li savjet za srčane bolesnike ljeti, osim onih poznatih - držite se hlada, boravite u klimatiziranim prostorijama i jedite hranu s manje soli?
Rekla bih: nemojte se prestati kretati tijekom ljeta. Svakome je jasno da se nigdje ne ide tijekom podneva, ali postoji rano jutro za šetnju i jutro za kupanje, a sve to možete do devet sati. Boravljenje u klimatiziranim prostorijama da, ali ne prehladnim, s maksimalnom temperaturnom razlikom tri do četiri stupnja. Nadalje, dovoljna hidracija, a što se tiče prehrane, obilje sezonskog voća i povrća s ograničenjem soli. Onako kako su se hranili naši preci.
Što mislite, od 100 ljudi na Stradunu usred ljeta, koliko bi ih znalo pružiti reanimaciju u slučaju potrebe?
Pa, mislim dvoje, jedno od te čeljadi što šeću i jedno ispod ombrelina pred Sponzom (Crveni križ).