Pješaci imaju prednost na pješačkom prijelazu. Oko tog pitanja nitko ne zdvaja. Međutim, sugovornici u ovoj priči upozoravaju da pješaci, jednako kao i vozači, moraju voditi računa o sigurnosti i odgovornom ponašanju u prometu. Prometni inženjer iz Metkovića iznosi podatak kojega bi obje kategorije sudionika u prometu trebale imati na umu.
- Čini nam se da brzina vožnje od 40 ili 50 kilometara na sat nije neka brzina i da se možemo gotovo u mjestu zaustaviti, ali nije baš tako. Uz prethodnu brzinu kretanja, zaustavni put vozila ovisi o nekoliko čimbenika. Uzmemo li da se radi o asfaltiranom i suhom kolniku, zaustavni put vozila koje se kretalo brzinom od 50 kilometara na sat je između 12.5 i 14 metara u sekundi. I sam sam bio iznenađen primjerima oštećenja na automobilima koja su se kretala tom brzinom, pa se pitate koje su onda moguće posljedice za pješaka ili biciklista. Pri manjim brzinama manje su posljedice, ali zlo ne bira – kaže Edvin Maslać, inženjer prometa i stalni sudski vještak za cestovni promet i procjenu motornih vozila ovlašten od Županijskog suda u Dubrovniku.
Šuma pješačkih u Hebrangovoj
Denis Pavela iz Udruge Sigurnost u prometu izdvaja pet najopasnijih pješačkih prijelaza u Dubrovniku. Naglašava kako se u popisu ne vodi osobnom procjenom nego statističkim podacima, odnosno brojem nesreća. Čak se tri prijelaza nalaze u Ulici Andrije Hebranga. Inače, u toj je ulici, od Ilinije glavice do kružnog toka na Solskoj bazi, obilježeno 18 pješačkih prijelaza.
Prvi među opasnijima je na križanju Hebrangove i Ulice od Gale - na Šumici.
- To je zasigurno najnesigurniji pješački prijelaz u gradu gdje je u posljednjih deset godina zabilježeno više nesreća s ozlijeđenim osobama i materijalnom štetom te, nažalost, i poginulima – kaže Pavela.
Na drugo mjesto stavio je prijelaz u Ulici Iva Vojnovića, u blizini skretanja za Ulicu dr. Ante Šercera, odnosno Opću bolnicu Dubrovnik. Na trećem mjestu je prijelaz na nepreglednom zavoju u Zagrebačkoj ulici, između Kapelice i Vatrogasaca, na izlazu iz Pelješke. Četvrti i peti su opet u Hebrangovoj, jedan između Šumice i Karingtonke, a drugi pored TUP-a i bivše prometne policije.
- Ovaj posljednji prijelaz je na nepreglednom zavoju, nije osiguran, tamo smo imali više prometnih nesreća u kojima su vozila izlijetala niz stube. Kad je kolnik mokar, uz loš asfaltni sloj, vozač se ne može zaustaviti ako brzina nije prilagođena. Posebnu pozornost treba posvetiti Ulici Andrije Hebranga koja je puna nedostataka, rupa, gdje je asfalt loš i dugo nije obnavljan – komentira Pavela koji godinama sudjeluje u edukaciji predškolaca i prvašića te zamjećuje kako bi podsjetnik na prometna pravila trebao i starijima.
‘Pješaci postali preslobodni‘
- Prije 20-ak godina propuštanje pješaka na prijelazu nije bilo pravilo. Policija je provodila radne akcije i zaustavljala ta vozila ispred gruškog bazena i Remize. S vremenom se stvorila navika propuštanja pješaka pa se sad možemo pohvaliti da u Dubrovniku postoji visoka razina poštovanja prema pješacima na pješačkim prijelazima, daleko veća nego što ćete doživjeti u velikim gradovima. S druge strane, došlo je do toga da su pješaci postali previše slobodni pa hodaju sa slušalicama u ušima, tipkaju na mobitel, i bez prethodne provjere zakorače na prijelaz jer smatraju da oni imaju prednost pred vozilom. Dakle, uvijek se na vozače gledalo kao uzročnike prometnih nesreća i stoga se prema njima išlo edukativnim i represivnim mjerama, a sad su naši pješaci preslobodni. Misle vozač mora i može stati u svakom trenutku na pješačkom prijelazu, a ne uzimaju u obzir da nemaju svi jednaki refleks, da imamo nepregledne i opasne pješačke prijelaze i lošu kvalitetu asfalta – komentira Pavela.
Vođeni stavom da imaju prednost na pješačkom prijelazu, pješaci se sve češće dovode u opasnost, upozoravaju sugovornici.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje kaznu od 390 do 920 eura za pretjecanje drugog vozila koje se približava obilježenom pješačkom prijelazu, ili obilazi vozilo koje se zaustavilo radi propuštanja pješaka na prijelazu.
Nadalje, zakon kaže da se tamo gdje nema semafora, vozač dužan približavati pješačkom prijelazu sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, „odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz”.
Zakon pješacima nalaže da su dužni prije stupanja na pješački prijelaz obratiti pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja se približavaju. Ne pridržava li se ovoga, pješaku se može naplatiti 30 eura kazne.