Sve je više nemarnih vlasnika kućnih ljubimaca koji ne čiste izmet s javnih površina za svojim psima, požalio se dubrovački gradski vijećnik Krešimir Marković (Hrvatski suverenisti) na sjednici Gradskog vijeća, osobito ukazavši na problem 'nagaznih mina' na Konalu. S njim se složio i dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekavši kako i njega to baš živcira te da će Grad Dubrovnik očito morati ići pravcem uspostave baze psećeg DNK kako bi se na taj način otkrilo i kaznilo neodgovorne vlasnike kućnih ljubimaca.
Ideja detektiranja prekršitelja komunalnog reda preko psećeg DNK nije novost i sve je češća primjerice po Španjolskoj, pa je u Mislati, gradu veličine Dubrovnika, vrlo brzo broj nemarnih vlasnika pao za 90 posto. DNK testiranje pasa bilo je besplatno, a vlasnicima koji su ignorirali poziv prijetila je kazna od 300 eura. Prema javno dostupnim podacima, cijena testiranja u Hrvatskoj nije mala, oko 200 kuna za uzimanje, pripremu i slanje uzorka te 160 za analizu. Takav je projekt najavljivan u Zagrebu još 2016. godine, a što se s njim događa, odavno nema vijesti pa čekamo odgovor zagrebačke gradske uprave.
Ministarstvo poljoprivrede dostavilo je podatke po kojima je na području Dubrovnika evidentirano 1.707 pasa koji su cijepljeni u razdoblju od 2020. godine. Tijekom 2021. označeno je 209, a cijepljeno 1.406 pada. Ove godine, do 10. svibnja, označeno je 49 pasa, a cijepljena su 372. U Republici Hrvatskoj je registrirano ukupno 477.304 označenih psa, a broj označavanja pasa iz godine u godinu kontinuirano raste. U 2015. označeno je 76.099 pasa, cijepljeno 355.979 pasa, a 2021. Označeno je 89.964 i cijepljeno 371.226. Nemaju informaciju ni procjenu broja neoznačenih kućnih ljubimaca Hrvatskoj.
- Moguće je uspostavljanje baze psećeg DNK radi sankcioniranja neodgovornih vlasnika koji ne čiste izmet s javnih površina za svojim psima, međutim Ministarstvo poljoprivrede nije nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj u području komunalnoga reda na javnim površinama u jedinicama lokalne samouprave te samim time nije u mogućnosti komentirati planove jedinica lokalne samouprave, politiku niti njihovu provedbu – odgovaraju iz Ministarstva.
Uspostava baze psećeg DNK nije jeftina, upozorava dubrovački veterinar Branko Širok. Tko bi to platio? Kazne su uvijek bile učinkovito sredstvo borbe protiv nereda, pa bi se značajnija akcija komunalnih redara u kažnjavanju neodgovornih vlasnika kućnih ljubicama vrlo brzo pročula, a mnogi bi dobro promislili hoće li prijeći prag sa svojim psom bez vrećice za izmet, kaže doktor veterine.
- Danas je svaki pas čipiran, a komunalni redari, kao i radnici na odlagalištu Grabovica imaju čitače s kojima se lako dođe do vlasnika. Nedavno je pas na Petki iskopao leš drugog psa, a zahvaljujući čipu, vlasnik je vrlo brzo pronađen – kaže dr.vet.med. Širok.
Kazna za vlasnika koji ne počisti izmet za svojim psom u Dubrovniku nije mala, ali je zato malo onih koji je plate.
- U 2021. godini, komunalni redari su u devet slučajeva kaznili neodgovorne vlasnike, odnosno posjednike koji su pse puštali bez nadzora na javne površine koje bi onečistili. Prilikom postupanja u navedenim slučajevima komunalni redari primjenjuju odredbe Odluke o uvjetima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja s napuštenim i izgubljenim životinja te divljim životinjama, a kazna za neodgovorne vlasnike iznosi 2.000 kuna. Navedeni prekršaji su utvrđeni neposrednim zapažanjem komunalnih redara te uporabom uređaja kojim bi redar očitao čip na psu čiji kod bi se kasnije provjerom u Lysacan registru povezao s vlasnikom, odnosno posjednikom – kažu iz gradskog komunalnog odjela.