StoryEditor
DubrovnikLOKALNI IZBORI 2021. |

JOSIP MIKUŠ Most nikome ništa ne duguje i nije opterećen klijentelizmom i korupcijom

Piše Bruno Lucić
14. svibnja 2021. - 12:33
Izbori 2021
Tonći Plazibat/Cropix

Javnost vas percipira kao znanstvenika, ali ste i predsjednik Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, zašto ste se odlučili za političke vode i što to MOST može uspješnije u najjužnijoj županiji. Koliko Vam iskustvo u znanosti i kulturi može pomoći kao potencijalnom dožupanu?

U kontaktima i susretima s brojnim kolegicama i kolegama iz svijeta znanosti, kao i kulturnim radnicima, stvarateljima, umjetnicima spoznao sam koliko bogatstvo i širinu misli i djelovanja imamo u našoj sredini. Nažalost, vidio sam i da akademska naobrazba i aktivnost u znanstvenoj i kulturnoj zajednici nisu uvijek prožete tom širinom i sveobuhvatnošću, već znaju podleći dnevno-političkim pritiscima i uskim, parcijalnim interesima. Mislim da ljudi koji žele biti svojevrsni svjetionici u društvu, bilo da je riječ o znanstvenicima, učiteljima, umjetnicima ili kulturnim djelatnicima ne bi smjeli tražiti nikakve posebne privilegije, već zajednici pružiti najbolje iz područja svoga rada.

Time sam se vodio u svom dosadašnjem stručnom radu, ali i društvenom volonterskom angažmanu. Budući da u nekom trenutku dođemo u situaciju svoja promišljanja i ideje o boljim i pravednijim društvenim odnosima pretočiti u djelo, kako bismo i u tom segmentu bili autentični, odlučio sam prihvatiti poziv i ponudu MOSTA da budem kandidat za zamjenika župana i na taj način pokušam svoje iskustvo pretočiti u jasno artikulirani politički stav. Upravo sam u MOSTU pronašao onu političku platformu koja, zato jer nikome ništa ne duguje i nije opterećena klijentelizmom i korupcijom, ispunja moje viđenje odgovornog društvenog i političkog djelovanja u kojemu je opći interes i interes konkretnog čovjeka ispred bilo kakvog uskog interesa pojedinaca ili skupina.

image
Tonći Plazibat/Cropix

Koje skupine žitelja Županije zaslužuju veću pozornost, a dosad su bile zapostavljene?

Mislim da je u našoj domovini u cjelini, pa tako i u Županiji, zapostavljen čovjek sa svojim talentima, ali i oni među nama koji su, zbog raznolikih razloga, na neki način na rubu društva. Ako se zapošljavanja, pa onda i poticaji, rezultati raznovrsnih natječaja, izbori i imenovanja na različite dužnosti, događaju na temelju poznanstava, kumstava, rodbinskih i prijateljskih veza i političke trgovine, kao što je u nas to postao svojevrsni modus operandi, onda svi oni koji nisu „naši“, koji nisu „svojta“ i „prijatelji“, nemaju jednake uvjete, a mi postajemo zabrinjavajuće nepravedno društvo. U takvom društvu brojne skupine su zapostavljene i ugrožene. Konkretno, u našoj Županiji to su stanovnici naših otoka, zatim mladi, posebno mlade obitelji, te stariji sugrađani koji nemaju odgovarajuću pažnju i brigu jer su ili sami ili usamljeni, a pogotovo oni među njima koji žive na rubu siromaštva. Na podršku i osnaživanje tih skupina naša županijska uprava, ukoliko nam građani ukažu povjerenje, bit će posebno usmjerena.

Bavite se morskim organizmima i na terenu ste u prirodi. Kakav je Vaš stav prema projektu Županijskog centra za odlaganje otpada Lučino razdolje i kako ocjenjujete ekološke aspekte Županije?

Sadašnje rješenje CGO Lučino razdolje možda bi bilo prihvatljivo prije 40 ili 50 godina. Danas takav centar predstavlja neprimjereno, zastarjelo, zdravstveno i okolišno štetno i jako skupo rješenje koje će sigurno ugroziti i zdravlje stanovnika, i osjetljive ekološke uvjete za život i uzgoj kamenica, ali i ukupni ekosustav zakonom zaštićenog posebnog rezervata u moru Malostonskog zaljeva i pripadajućeg kopna, i u konačnici povećati cijenu komunalnog zbrinjavanja otpada. Pored svega toga, centar kakav Županija sada namjerava graditi nije u skladu s novim strategijskim pristupom otpadu na temelju direktiva Europske komisije za razdoblje do 2035. Rješenje je u zaustavljanju gradnje ovakvog centra te uspostavi projekta koji će, uvažavajući sveobuhvatne stavove i preporuke struke, ali i interese zdravlja stanovništva, gospodarstva i okoliša, pristupiti odvojenom prikupljanju otpada i uspostavi infrastrukture za konverziju otpada u sirovine (kružno gospodarenje otpadom!), što uključuje centre za ponovnu uporabu, sortirnice i kompostišta.

Pored ovog, trenutno najakutnijeg ekološkog i gospodarskog problema u Županiji, postoje i brojni drugi okolišni i ekološki problemi s kojima se stanovnici naše Županije susreću na, skoro, svakodnevnoj razini, od devastacije obale divljom izgradnjom i betonizacijom, sve češćih onečišćenja mora izljevima iz zastarjelih i neadekvatnih kanalizacijskih sustava ili septičkih jama, nanosa velikih količina smeća koje morskim strujamadolazenajvećim dijelom iz Albanije i doslovce zatrpavaju obale Mljeta, Pelješca i Korčule, pa čak i porat u staroj jezgri Dubrovnika, problema zaslanjenja vode i tla u Delti Neretve,pa do dugogodišnjeg problema divljih, nelegalnih odlagališta otpadadiljem Županije i zapuštenih i nezaštićenih izvora vode kojima obiluje naše priobalje. Posla ima jako puno, a rješenja se kreću od poboljšanja zakona i propisa teboljeg provođenja postojećih odredbi, izgradnje i redovitog održavanje kanalizacijskih sustava i ispusta, primjene suvremenih, ekološki prihvatljivih tehnoloških rješenja u raznim sferama života i rada, do edukacije stanovništva na svim razinama.

Zaokupljeni ste i kulturom jer Vijeće organizira Kršćansko lice kulture. Kako gledate na financiranje kulture, udruga u kulturi, treba li razvijati postojeće festivale i manifestacije kao dosad, poput Dubrovačkih ljetnih igara ili tražiti nove modalitete u kulturi?

Bez kulture mi smo tek jedna od preko milijun životinjskih vrsta na Zemlji. Usudio bih se reći da nas kultura čini drugačijima, posebnima, jer stvaralaštvo u proizvodnom i tehnološkom smislu, bez etike i estetike koje našu kreativnost objedinjuju u ono što nazivamo kulturom, našu vrstu bi zasigurno ostavilo na vrhu hranidbene piramide kao top predatora i ništa više. Upravo nas dar da, kao odgovorni okolišni čimbenik, kulturno oblikujemo prostor i vrijeme u kojemu živimo, razlikuje od ostalih vrsta. I zato je naša odgovornost golema.

image
Tonći Plazibat/Cropix

Prepustiti bilo pojedincima, bilo skupinama da se sami snalaze u kulturnim aktivnostima kako znaju i umiju, isključivo ili gotovo isključivo vođeni pravilima tržišnog natjecanja, značilo bi onemogućiti razvoj onih finih silnica koje su stvarale civilizaciju. Zato kultura, kako institucionalna, tako i vaninstitucionalna, mora biti dotirana i poticana iz proračuna, mora biti shvaćena kao „proizvod“ brige cijele zajednice. I tu ne vidim zašto bi postojeće kulturne manifestacije, ako su dio dobre tradicije i prepoznatljivosti našega podneblja bile konfrontirane ili uvjetovane novim kulturnim manifestacijama ili modalitetima. Ima mjesta i za jedne i za druge. Važno je da osuvremenjenje postojećih i stvaranje novih dovedu do nove kvalitete. Dubrovačke ljetne igre, konkretno, ali i drugi festivali i kulturni događaji, neodjeljivi su dio naše kompletnosti. Bez njih mi smo manje ljudi, manje dobri ljudi.

Otvorenost slušanju i dijalogu

S obzirom na sužene ovlasti župana pa tako i zamjenika župana, koje prioritetne promjene biste mogli provesti u Vašem mandatu?
Župan i njegov zamjenik su prvi u nizu ljudi koji upravljaju Županijom. Ako je upravitelj pravedan, naravno uz pretpostavku da poznaje djelokrug svojih ovlasti, dužnosti, obveza i prava, onda će na prvom mjestu biti čovjek otvoren slušanju i dijalogu. Za mene je to najvažnija promjena u upravljanju povjerenim dobrima – slušati, razgovarati i zajednički dolaziti do najboljih rješenja. Ako nam stanovnici naše Županije ili članovi uprave lokalnih jedinica koje čine Županiju kao njihovi izabrani predstavnici, dadu primjedbe na predložena rješenja onda smo ih mi obvezni slušati i uvažiti te primjedbe kada se one tiču bitnih pitanja za život naših zajednica.

12. lipanj 2021 14:28