Da, Kardiološki odjel je premješten na četvrti kat. Radi se o novom, lijepo uređenom prostoru koji pruža odlične uvjete za osoblje i bolesnike. Nadam se da ćemo u tom prostoru i ostati. Koronarna jedinica je na prvom katu gdje moraju biti sve intenzivne jedinice. Sada se isprepliće s Jedinicom intenzivnog liječenja i tako će biti do okončanja epidemije. Nakon toga će se temeljito renovirati i postaviti novi sustav za praćenje vitalnih funkcija te novi ultrazvučni uređaj sa transezofagijskom sondom. Treća faza razvoja je kolokvijalan naziv za proces koji će trajati još desetak mjeseci. U tom periodu ćemo sve dijagnostičke i terapijske metode, koje smo prije 10 godina počeli razvijati, dovesti u situaciju da su stabilne i da će skoro potpuno biti oslonjene na liječnički i sestrinski kadar iz Opće bolnice Dubrovnik. Napominjem da sada kardiologija naše bolnice radi niz dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji nadilaze jednu OB.
Nedavno smo obilježili smo Dan srca. S obzirom na vaša iskustva u bolnici, kakva je situacija kod nas? Obolijevaju li naši sugrađani češće od kardioloških bolesti. Imate li više pacijenata nego ranijih godina. Kakva je zdravstvena slika u našoj županiji kada su u pitanju kardiološke bolest?
Kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeće po pobolu i smrtnosti. Ni naša županija nije izuzetak, a važno je naglasiti da danas imamo na raspolaganju niz dijagnostičkih metoda te da se bolesti koje bi ranije prošle nezapaženo sada velikim dijelom na vrijeme dijagnosticiraju.
Pacijenti se žale da su zbog koronakrize uskraćeni za usluge u bolnici i da je sve podređeno epidemiji. Jesu li kardiološki bolesnici ispaštali?
Tijekom korona krize bili su otkazani kontrolni pregledi i dijagnostika ambulantnih bolesnika. U tom dijelu su bili zakinuti za usluge kardiološke poliklinike. Sada u suradnji s Jednicom za centralno naručivanje pokušavamo zaostatke riješiti.
Bolesnici sa pogoršanjem bolesti i sva hitna stanja su bila redovito zbrinuta.
Znamo da Opća bolnica Dubrovnik ima problema s kadrovima, nedostaje i liječnika i medicinskih sestara. Kakva je situacija na vašem odjelu?
Probleme sa liječničkim i sestrinskim osobljem kod nas dodatno komplicira što kardiologija OB Dubrovnik ima program koji nadilazi standarde jedne opće bolnice ali radi udaljenosti i prometne izoliranosti mi sebe vidimo kao regionalnu županijsku bolnicu. Koronarnu jedinicu,odjel kardiologije, polikliniku kardiorehabilitacije, interventnu kardiologiju te program elektrostimulacije nije lako servisitati, osigurati dežursta i svakodnevni rad. Veliki je to pogon. Svakodnevno imamo dežurnog kardiologa i interventnog kardiologa. Ponekad se pitam kako godinama uspijevamo sve ovo organizirati. Naravno jedan od razloga je veliki entuzijazam koji je bio pokretačka snaga današnje kardiologije i koji sada moramo stabilizirati što je predmet ove kolokvijalno rečeno III faze. Imamo i ispada u radu važnog segmenta interventne kardiologije radi više razloga: bolesti, odlazaka, kvarova ali se može reći da sada 90 posto mjesečno imamo sav program u funkciji. Kardiologija danas je timski rad gdje je svaki član odjela važan i kao cjelina predstavljamo respektabilni odjel. Redovito nam u radu pomažu kolege s klinika. Pomažu nam da opstanemo, ali i da budemo bolji.
Je li vaš odjel dobro opremljen i postoji li neka oprema koja nedostaje?
Kardiologija ima, mogu reći, solidnu opremu koju servisiramo i održavamo. U planu je nabava movog sustava monitoriranja u koronarnoj jedinici te novi ultrazvučni aparat. Interventni kardiološki laboratorij ima vrhunski izbor materijala, stentova, uvodnica te vrhunske elektrostimulatore.U planu je i novi uređaj za intervencije - koronarograf s mogućnosti rada na perifernim krvnim žilama.
Mogu li pacijenti s našeg područja računati da će u slučaju potrebe dobiti adekvatnu uslugu u našoj bolnici. U kojim slučajevima moraju ići u veće kliničke centre?
Pacijenti se radi kardiokirurških intervencija uglavnom šalju izvan Dubrovnika. U planu je, kad se stabiliziraju prilike, dovršiti i program elektrofiziologije koji je radi financijske situacije stopiran. Tad ćemo rješavati u Dubrovniku sve aritmije ablacijskim tehnikama. Program je pod mentorstvom vodeće klinike na ovom području u Hrvatskoj, KB Sestre Milosrdnice. Ovom prilikom treba reći da je program koji kardiologija Opće bolnice Dubrovnik radi opsežan i zahtijeva veliku stručnost svog medicinskog osoblja. I vrlo je financijski zahtjevan.Ovaj program ne bi mogli voditi bez razumijevanja i potpore Uprave i ravnatelja OB Dubrovnik.
Mislite li da je obraćanje sudu pravi način da bi zdravstveno osoblje namirilo dugovanja za neplaćene prekovremene sate?
Sud bi trebao biti na kraju. Mislim da bi se liječnici trebali dogovoriti sa svojim poslodavcem i naći zajednički jezik. Konstruktivni dogovor po meni uvijek ima prednost pred sudom.
Je li točno da dio pacijenata zbog straha od Covida izbjegava doći u bolnicu i na rutinske preglede. Jeste li vi to primijetili na vašem odjelu?
Dio bolesnika radi straha otkaže dolazak u polikliniku. Svi ozbiljniji kardiološki bolesnici redovito dolaze i nemam osjećaj da izbjegavaju dolazak radi Covida. Mi se držino mjer,a sve bolesnike koji ulaze na odjel testiramo i do sada nismo imali proboj virusa među osobljem.
Imate li specijalizanata na vašem odjelu i kakva su vaša iskustva s mladim ljudima? Koliko je uopće interesa za ovu zahtjevnu specijalizaciju?
Na Odjelu kardiologije su trenutačno tri specijalizanta kardiologije, dva starija i mlađa specijalizantica. To su mladi, ambiciozni vrijedni i motivirani liječnici koji su i iznimno dobro educirani. Osim njih susrećem i druge specijalizante na hitnom bolničkom prijamu. O njima isto mogu reći samo riječi hvale. Nije naodmet reći da su ti mladi liječnici koji su budućnost bolnice iznijeli veliki teret korona krize, četiri mjeseca radeći na prvoj liniji prijama u bolnicu.
Može li se po vama uskladiti privatna praksa i rad u bolničkoj ustanovi?
Naravno da se sve može, ali promišljenim planom. Ono što je za kardiologiju specifično je da objektivno sva ozbiljna stanja prsna bol, aritmije, srčano popuštanje... zahtijeva skrb većeg dijela educiranog osoblja te je takva usluga vezana za bolnice. Kad znamo da su to većinom stari i nemoćni bolesnici s nizom komorbidnih stanja, čije je liječenje dugotrajno i skupo, dolazimo do zaključka da je od vitalnog značaja za grad i županiju da pazi i pomaže Odjel kardiologije u sklopu javne državne bolnice.
Je li stambeno zbrinjavanje pravi način privlačenja liječnika u Dubrovnik?
Bolnica mora imati plan koji su joj kadrovi od vitalnog značaja za kvalitetan i svakodnevni rad. Takvo osoblje treba motivirati na niz načina. Rješavanje stanbenog pitanja je jedan, ali ne i jedini, način motiviranja kvalitetnog liječničkog i sestrinskog osoblja za ostanak u Općoj bolnici Dubrovnik.