Pandemijska 2020. godina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije rezultirala smanjenjem nataliteta. Naprotiv, najjužnija županija lani je, prema podacima Matičnog ureda Dubrovnik, zabilježila rođenje 902 djece ili 39 više nego u 2019. godini kad su na svijet došle 863 bebe. Uzlazni trend zapravo ne čudi ako se zna da je ekonomska situacija 2019. i početkom prošle godine nakon rekordne turističke sezone, a prije proljetnog korona lockdowna, itekako budila optimizam.
Porastao broj umrlih
Podaci Matičnog ureda za prošlu godinu nadalje govore o 688 umrlih građana, što je porast od 43 u odnosu na 645 preminulih u 2019. Na upit je li lanjski mortalitet povezan s pandemijom covida-19, kažu:
- Matični uredi ne vode evidenciju o uzrocima smrti, no na stranicama Dubrovačko-neretvanske županije dostupni su svi relevantni podaci o aktualnoj situaciji s koronavirusom, o umrlima, aktivnim slučajevima, izliječenima itd. Podaci se ažuriraju na dnevnoj bazi za sve jedinice lokalne samouprave – ističu iz Matičnog ureda.
U statistici na webu najjužnije županije pak stoji kako je od proglašenja pandemije u ožujku 2020. do 28. siječnja ove godine od posljedica koronavirusa preminula 82 osoba.
Što se vjenčanja u uvjetima strogih epidemioloških mjera tiče, na tom je planu očekivano vidljivo smanjenje učestalosti vjenčanja tijekom 2020. godine:
- U 2019. na području Dubrovačko-neretvanske županije sklopljeno je 412 građanskih brakova, te 360 crkvenih s građanskim učinkom, a u 2020. godini bilo je 310 građanskih brakova te 216 crkvenih brakova s građanskim učinkom. Od toga su u 60 brakova stupili strani državljani – izvijestili su nas dubrovački matičari i otkrili još jedan znakovit trend koji se može povezati s turističkim pokazateljima.
Furesti i dječja imena
Doznaje se tako kako su inozemni mladenci tijekom 2020. godine najčešće bili državljani BiH, dok su u 2019. godini prevladavali državljani Velike Britanije i državljani Republike Irske, vjerni gosti Grada.
Budući da Matični ured nema u nadležnosti vođenje statistike o najčešćim imenima novorođenčadi prošle godine, obratili smo se Ministarstvu pravosuđa i uprave RH, odakle su nas, uz ogradu kako ne prikupljaju niti iskazuju statističke podatke o rođenim osobama kroz popise osobnih imena, uputili na nešto što nazivaju tromjesečnim statističkim prikazom demografskih kretanja, i to u posebnoj rubrici 'Istaknute teme'. Nakon uloženih napora, kroz šumu podataka, nailazite prvo na broj rođenih u našoj Županiji od 1. travnja do 30.lipnja 2020. U tom je 'segmentu' godine na svijet došlo 113 dječaka i 108 djevojčica ili ukupno 221 beba. U istom tom vremenu prvog covid lockdowna umrlo je 139 muškaraca i 145 žena, ukupno 284.
Što se tiče imena novorođenih, iz Ministarstva uprave i pravosuđa podučavaju kako je rok za prijavu matičnom uredu i određivanje imena djetetu 30 dana od dana njegova rođenja, te kako ovog siječnja oni rođeni krajem prosinca još nisu upisani u matične knjige.
Tumačenje nas nije obeshrabrilo, te smo u gomili tablica i raznorodnih statističkih podataka uspjeli 'iskopati' kako su u pandemijskoj godini najčešća imena dječaka bila Luka, Ivan, Jakov, David, Petar, Matej, Roko, Filip, Karlo i Noa. Kod djevojčica su dominirale Mia, Sara i Ema, a slijede Lucija, Marta, Rita, Nika, Mila, Petra i Ana... I ovi se parcijalni podaci odnose na razdoblje od 1.travnja do 30. lipnja 2020. godine.