Julijana Antić Brautović, aktualna ravnateljica Dubrovačkih muzeja, izvjesna je buduća pročelnica za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika. Potvrđuje kako je u utorak predala dokumentaciju i prijavila se na raspisani javni natječaj.
- Ključno je najprije izraditi detaljnu analizu i, što se pokazalo osobito važnim u ovoj COVID krizi, iskoristiti postojeće resurse na učinkovitiji način. Novca nema u nepresušnim količinama. Javne ustanove u kulturi imaju stručan i profesionalan kadar na koji se treba osloniti. Trebamo surađivati, usmjeriti se jedni na druge, štedjeti i na taj način se međusobno razvijati. Pritom ne mislim samo na ljudske, nego i potrebne materijalne te tehničke resurse koje nemaju sve ustanove zadovoljene, a osobito vaninstitucionalna kultura. Sad je pitanje, hoćemo li surađivati ili se međusobno gledati kao konkurencija; hoće li svatko vući na svoju stranu i ustrajati u svojim vizijama ili početi raditi na zajedničkim ciljevima strategije razvoja kulture – kaže Antić Brautović.
Spajanje ili razdvajanje?
Na pitanje je li točno da će potaknuti spajanje muzejskih ustanova, odnosno u Dubrovačke muzeje integrirati Muzej Domovinskog rata, Dom Marina Držića i Prirodoslovni muzej, vodeći se tezom da Dubrovniku nisu potrebna četiri ravnatelja, Antić Bratuović odgovara: „Pitanje je trebali li ići na spajanje svih muzeja i svih muzejskih ustanova ili na njihovo potpuno razdvajanje. To zahtijeva ozbiljnu analizu. Ljudima je najvažnije koliko bi nas to koštalo. Ne bi to bio značajan iznos. Istina je da je trenutačna situacija pomalo čudna. Imamo Dubrovačke muzeje - konglomerat s četiri najveća muzeja, i istovremeno male neovisne muzejske ustanove. Ključno pitanje je hoćemo li sve spojiti ili ćemo napraviti niz novih ustanova s ravnateljima koje će se poticati da se bore za svoju poziciju“.
Nije nužno da pročelnik bude iz kruga kulturnjaka, ali je neophodno da javno reagira na skandale u resoru, da sudjeluje i posjećuje događanja izvan radnog vremena. Sve dok neko kompetentno vijeće ne bude odlučivalo o izboru pročelnika, kao i o izboru ravnatelja javnih ustanova, odnosno – sve dok se ne budu uvažavala mišljenja umjetničkih vijeća, oni koji žive od kulture kažu kako nemaju mnogo očekivanja od osoba koje obnašaju te funkcije. Među budućim izazovima pročelnika, tko god to bio, naći će se, primjerice, odluka o ravnateljskoj poziciji u Dubrovačkom simfonijskom orkestru čim aktualni ravnatelj stekne uvjete za mirovinu.
Hilje se nije javila
Za Anu Hilje, koja je na čelu gradskog odjela za kulturu bila proteklih 12 godina, može se čuti kako je pomno vodila računa o ravnoteži prihoda i rashoda. Na ovaj se javni natječaj nije javila. Među uspjehe u svojim mandatima navodi Dubrovnik Card, jedinstvenu ulaznicu za kulturne znamenitosti za koju kaže da je povećala posjećenost muzeja, a gradskom proračunu u 10 godina donijela 100 milijuna kuna prihoda.
- Osim toga, donijeli smo Strategiju razvoja kulture, Plan upravljanja Lazaretima, sudjelovali u izradi Plana upravljanja povijesnom gradskom cjelinom, sudjelovali u završnici kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, u EU projektu „Lazareti kreativna četvrt Dubrovnika“ i oživljavanju kulturnih programa u Lazaretima. Prepreka uvijek ima, ali kad ima volje, nađe se i načina kako prepreke savladati. Puno odluka smo zajednički donijeli, uvijek smo se trudili biti objektivni i sagledati nepristrano sve ustanove i njihove probleme, slušati ravnatelje i s njima surađivati. Najvećim osobnim uspjehom smatram odnos koji sam s godinama izgradila sa svojim kolegama i suradnicima, kao i s ravnateljima naših ustanova u kulturi, ali i drugim kulturnjacima s kojima sam surađivala. Trudila sam se uvijek biti konstruktivna i otvorena, a nadam se da su to i oni prepoznali – kaže Hilje.