StoryEditor
DubrovnikSEACLEAR

Jadranu volimo tepati da je čist, a nije! Dubrovački znanstvenici sudjeluju u razvoju sustava robota za čišćenje morskog dna

Piše Silvia Rudinović Foto: Tonći Plazibat/CROPIX
15. rujna 2021. - 13:54
Dubrovnik, 150921. Konferenciju za medije povodom preliminarnog testiranja robotskog sustava za ciscenja podmorja Projekt SeaClear. Na fotografiji: Nikola Dobroslavic.Tonci Plazibat/Cropix

Sveučilište u Dubrovniku provelo je jutros preliminarno testiranje dijelova autonomnog sustava robota u akvatoriju Lokruma. Sveučilište i Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije (DUNEA) partneri su u europskom projektu SeaClear kojem je cilj razviti autonomnu tehnologiju za prikupljanje otpada s morskog dna i stupca vode, dakle bez ronioca. Sudionici i suradnici ovog europskog projekta predstavili su danas prototip autonomnog sustava robota.

image
Marijana Pećarević, prorektorica za znanost Sveučilišta u Dubrovniku
Tonci Plazibat/Cropix

- Sredozemno more je jedno od najonečišćenijih u svijetu, a Jadran je jedan njegov mali zaljev. Jadranu volimo tepati da je divan i kristalno čist. Divan je, ali nije čist i potrebno mu je puno više brige i puno bolja zaštita. Nevjerojatno je koliko malo ulažemo u jedan tako važan i vrijedan resurs kakav je Jadransko more – rekla je izv. prof.dr.sc Marijana Pećarević, prorektorica za znanost Sveučilišta u Dubrovniku.

image
Dubrovnik, 150921.
Konferenciju za medije povodom preliminarnog testiranja robotskog sustava za ciscenja podmorja Projekt SeaClear.
Foto: Tonci Plazibat/CROPIX
Tonci Plazibat/Cropix

Sveučilište trenutačno ima 40 projekata, među njima dosta upravo vezanih uz istraživanje mora i morskog ekosustava te njegove zaštite. Dubrovački akvatorij je osobito ugrožen zbog morskih struja koje iz drugih zemalja donose otpad.

image
Dubrovnik, 150921.
Konferenciju za medije povodom preliminarnog testiranja robotskog sustava za ciscenja podmorja Projekt SeaClear.
Foto: Tonci Plazibat/CROPIX
Tonci Plazibat/Cropix

- Bavimo se svim frakcijama otpada, od onoga koji nam je najuočljiviji, plutajući, na plažama, do onoga kojega ne vidimo, na morskom dnu i mikroplastike koju, također, ne vidimo, a to su najveći problemi jer nemamo adekvatna rješenja za njihovo uklanjanje iz mora. Upravno zato su važni interdisciplinarni projekti u kojima stručnjaci različitih područja pokušavaju naći nova rješenja uz korištenje nove tehnologije za čišćenje mora i uklanjanje otpada – poručila je Pećarević.

image
Voditeljica projekta SeaClear za Sveučilište u Dubrovniku, izv. prof.dr.sc. Ivana Palunko
Tonći Plazibat/cropix

Voditeljica projekta SeaClear za Sveučilište u Dubrovniku, izv. prof.dr.sc. Ivana Palunko, napomenula je kako su zbog korone tek danas, nakon 18 mjeseci, uspjeli napraviti prva zajednička testiranja i to na Lokrumu. Prikupljeno je dosta informacija potrebnih za razvoj algoritama temeljenih na umjetnoj inteligenciji, strojnom učenju i autonomnim robotima kako bi razvijali sustav.

image
Dubrovnik, 150921.
Konferenciju za medije povodom preliminarnog testiranja robotskog sustava za ciscenja podmorja Projekt SeaClear.
Foto: Tonci Plazibat/CROPIX
Tonci Plazibat/Cropix

Glavni koorodinator projekta, prof.dr.sc. Bart De Schutter s Tehničkog sveučilišta Delft, u Nizozemskoj, naveo je prednosti korištenja nove tehnologije u očuvanju čistoće mora uz pomoć bespilotnih letjelica za nadzor, dva podvodna robota, jedan s kamerom i sonarom a drugi s hvataljkom za prikupljanje i odlaganje otpada, te baznog broda. Osim što je sigurniji za čovjeka, SeaClear sustav je operativno dugotrajniji.

image
Glavni koorodinator projekta SeaClear, prof.dr.sc Bart De Schutter s Tehničkog sveučilišta Delft
Tonći Plazibat/cropix

Projekt je podržao župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić.

item - id = 1127486
related id = 0 -> 1127495
19. rujan 2021 15:59