Nakon što su iz Dubrovačkih muzeja alarmirali gradsku upravu i Zavod za obnovu Dubrovnika o uočenim novim pukotinama na više mjesta u Kneževom dvoru, obavljen je očevid te je ishođeno stručno mišljenje statičara. Njegova je ocjena da pukotine ne upućuju na opasnost od urušavanja niti je smanjena sigurnost građevine u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti.
Knežev dvor danas je Kulturno-povijesni muzej kao sastavnica Dubrovačkih muzeja. Uočivši nove pukotine, korisnici najreprezentativnijeg objekta spomeničke baštine u zaštićenoj povijesnoj jezgri odmah su reagirali. Zavod za obnovu Dubrovnika potom je organizirao stručni uviđaj na kojem su bili njihov stručnjak Andrija Tolja, pročelnica gradskog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija i statičar Ivo Matković. Zaključeno je da se većina oštećenja, pukotina i manjeg površinskog ljuštenja, nalazi na južnom masivnom kamenom zidu na razini prizemlja i mezanina.
Uzroci oštećenja
“Nakon vizualnog pregleda svih područja oštećenja, zaključujem da su ista manjeg obíma, neznatnih veličina pukotina i lokalnog karaktera te da ni u kojem slučaju ne ugrožavaju mehaničku otpornost i stabilnost građevine, kao ni sigurnost njenog korištenja”, navodi statičar Ivo Matković u svom stručnom mišljenju izrađenom za potrebe Zavoda za obnovu.
Osvrćući se na uzrok i vrijeme nastanka pukotina, piše kako su se neke od pukotina pojavile nakon potresa 26. studenoga 2019. godine. Upravo je Matković nakon tog potresa obavio očevid stanja nosivih zidova, stupova i pročelja Kneževa dvora. Neke su pukotine, nastavlja, vjerojatno i starijeg datuma nastanka, a ima i onih koje su očigledno i novije.
“Pukotine za koje se nedvojbeno množe zaključiti da su novijeg datuma nastanka, a radi se o subvertikalnim pukotinama na južnom masivnom kamenom zidu na razini prizemlja i mezanina, upućuju na najvjerojatniji uzrok od diferencijalnog slijeganja temelja. Tu pretpostavku diferencijalnog slijeganja, za koje smatram da nije značajnijih veličina, u svakom slučaju je potrebno istražiti i, ovisno o nalazu, izraditi potrebnu projektnu dokumentaciju i izvršiti sanaciju temeljnog tla. Također, moram napomenuti da radovi sanacije kamenih stupova Kneževog dvora, koji su se izvodili od 2015. do 2018., ni u kojem slučaju nisu uzrok nastanka navedenih oštećenja. Naprotiv, tu izuzetno zahtjevnu sanaciju projektno su osmislili i obradili naši najeminentniji stručnjaci, a radove je iznimno kvalitetno izvela naša renomirana tvrtka, specijalizirana za takve radove”, navodi Matković.
Zadnja sanacija
Idejno rješenje za tu sanaciju izradili su Josip Dvornik i Damir Lazarević, s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, glavni projektant bio je Željko Peković, a projektant konstrukcije Blaž Gotovac. Radove su izvodili Spegra, Spegra inženjering i Neir, zajednica ponuditelja iz Splita. Stručni nadzor nad izvođenjem radova bio je povjeren tvrtki Canosa Inženjering. Projektantski nadzor vodili su Peković i Gotovac, a konzervatorski nadzor Konzervatorski odjel u Dubrovniku. Koordinaciju svih sudionika i aktivnosti vezanih za projekt rekonstrukcije atrija Kneževog dvora, u ime Zavoda za obnovu, vodio je Andrija Tolja.
Radovi su obuhvatili kamene stupove prizemlja i prvog kata atrija, skupa s kamenim zidovima iznad njih, sjeverno kameno stubište za prvi kat i kamene zidove u zoni tog stubišta. Dakle, područja južnog masivnog kamenog zida na razini prizemlja i mezanina nisu bili predmet projekta ni tadašnje obnove. Statičar u tom dokumentu iznosi podatak kako su se tijekom radova pratili pomaci konstrukcija na razini desetinke milimetra te da nisu zabilježene neplanirane situacije ni anomalije.
Što će napraviti ove godine?
“Dakle, zaključujem da na kamenim stupovima, kao najvrjednijem dijelu atrija, nema vidljivih oštećenja niti pukotina, osim zanemarivih nekonstruktivnih degradacija na dvije mikrolokacije, te da treba nastaviti s daljnjim fazama konstrukcijske obnove preostalog dijela Kneževog dvora, a koja podrazumijeva monitoring, istražne radove, izradu projektne dokumentacije i, na kraju, samu izvedbu radova sanacije”, poručuje statičar.
Iz Zavoda za obnovu navode kako su u prijedlog programa obnove za 2024. uvrstili monitoring i istražne radove na konstrukciji Kneževa dvora. Ravnateljica Mihaela Skurić ističe kako će u taj program uključiti novouočene pukotine te da su već kontaktirali potencijalne izrađivače.
Kad je u pitanju Knežev dvor, već je izrađen elaborat o preliminarnom pregledu stanja konstrukcije trijema s planom aktivnosti i programom istražnih radova. Elaborat je za Građevinski fakultet u Zagrebu izradio Mario Uroš, a ishođeno je i pozitivno očitovanje Konzervatorskog odjela. Sve su to pripreme za konstrukcijsku sanaciju trijema.