U važećem Generalnom urbanističkom planu Grada Dubrovnika definirana je hortikulturno uređena površina, koja se obračunava kao minimalni postotak zelenila na građevnoj čestici, a koji se odnosi isključivo na vrijedno prirodno i uređeno zelenilo, bez popločenja, terasa i parkirališta. Najmanje 30 posto građevne čestice mora biti hortikulturno uređen teren. U svrhu zaštite visokovrijednog zelenila obvezno ga je i sačuvati i ukomponirati u buduću kompoziciju građevinske čestice. U slučaju uklanjanja zelenila, obvezna je nadosadnja.
Zelenilo po GUP-u
Dovoljan je pogled na novogradnje u Dubrovniku, Ploče, Montovjernu, Lapad da bude jasno da toga u praksi nema. Nema ni stvarnih penala za investitore osim onih kojima nas kažnjava priroda - porastom temperature u gradu, sve češćim i duljim toplinskim valovima, sve češćim oborinskim bujicama, odronima, sve lošijom kvalitetom zraka, zagađenjem prizemnim ozonom, bukom, sve većom potrošnjom energenata, a sve slabijim fizičkim i mentalnim zdravljem.
Dubrovnik dijeli sudbinu brojnih mediteranskih gradova koji imaju slične izazove – ekstremne temperature, podizanje razine mora, napuštanje gradskih jezgri zbog pada kvalitete života i prenapučenosti turistima. Urbano drveće vidi se kao ključna i jeftina strategija za poboljšanje kvalitete okoliša grada, zdravlja i dobrobiti građana.
Samo jedno stablo može apsorbirati i do 25 kilograma štetnih emisija godišnje, a strateška sadnja stabala oko stambenih zgrada i ostalih objekata u gradu snižava temperaturu za pet do osam stupnjeva i može smanjiti potrebu za klimatizacijskim uređajima do 30 posto.
Sve se to navodi i u brojnim europskim i nacionalnim planovima kao učinkovit i dugoročan mehanizam ublažavanja postojećih i nadolazećih posljedica klimatskih promjena. Jedan od ciljeva nove EU strategije za šume do 2030. zasaditi tri milijarde dodatnih stabala.
Što radi Dubrovnik da ublaži sve ove nedaće? Dok je još radila mjerna postaja za kvalitetu zraka na Žarkovici redovito je ljeti bilježila zagađenje prizemnim ozonom, vrlo opasnim za zdravlje. Prizemni ozon, koji se stvara u područjima s gustim prometom, te se vjetrom širi na velike udaljenosti može izazvati mučninu, glavobolju, nadraženost sluznice, grla i bolno udisanje pogoršavanje simptoma i učestalosti napadaja astme i kroničnog bronhitisa, iritaciju očiju. Sjetit ćemo se svi gotovo svakodnevnih upozorenja Zavoda za javno zdravstvo na toplinske valove, prizemni ozon i pozive da se za najvrućih sati ne izlazi na otvoreno. Zračna Luka Dubrovnik ima vlastitu mjernu postaju a i tamo je u pojedinim danima podaci kvaliteta zraka loša. Što bi tek bilježila ona na Žarkovici ljeti kada je u stalnom pogonu tisuće samo autotaksija? O kruzerima malo tko više govori. Sve su nekad zelene gradske glavice nestale pod betonom. Je li nam u takvim okolnostima dovoljno more, preostala šuma Petka, goli Srđ i zeleni potez od parka Gradac do Boninova da možemo disati? Što gradska uprava planira da se kvaliuteta života zbog klimatskih promjena ne narušava nadalje, kad već ne može kažnjavati one koji sruše, a ne sade zelenilo kako je to određeno propisima? Hoće li Dubrovnik pojačano povesti računa o preostalom zelenilu koje nam može biti spas pred toplotnim udarom?
ITU novac - zeleni krovovi
Prema njihovu odgovoru izgledno je da hoće i da će se veliki dio novca od 22 milijuna eura koji je Urbanom području Dubrovnik odobren iz ITU programa, u samom Dubrovnik potrošiti na projekte zelene infrastrukture.
- Tri značajna projekta zelene infrastrukture dio su ITU strateških projekata Urbanog područja Dubrovnik za Grad Dubrovnik. Parkovi Gradac, Pile i Platana čine projekt ‘Mreža zelene infrastrukture’, vrijedan 6,66 milijuna eura. Uređenjem parka Gradac te rekonstrukcijom parka Pile i zelene zone ispod platane na Brsaljama ozelenit će se i potpuno krajobrazno preurediti prostor od Pila do Boninova i ujedno dobiti nova vizura ulaska u povijesnu jezgru – odgovaraju iz gradske uprave na pitanja upućena odjelu za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Boža Benića. Prošloga mjeseca prijavljena je izrada Akcijskog plana energetski održivog razvitka i prilagodne klimatskim promjenama za Grad Dubrovnik na Javni poziv za sufinanciranje radnih podloga za izradu Programa prilagodbe klimatskim promjenama. Poziv je raspisan od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Osnovni dokument koji pruža cjeloviti skup smjernica za sektor zaštite okoliša je Program zaštite okoliša Grada Dubrovnika 2023.-2026. godine. Dio Programa je i Program zaštite zraka Grada Dubrovnika i Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Grada Dubrovnika. Njega donosi Gradsko vijeće uz prethodnu suglasnost Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Neki od primjera planiranih mjera su poticati izgradnju zelene infrastrukture kojom se jača otpornost na klimatske promjene, projektirati zelene krovove i pročelja na zgradama javnog sektora, pošumljavati zapuštene, degradirane i opožarene površine te urbane prostore.
Krajobrazna studija
Grad Dubrovnik i do sada je prilikom izvedbe svojih projekata uvijek vodio računa o ozelenjivanju površina, kao primjerice kod uređivanja parkinga Gradac gdje je formiran zeleni otok s autohtonim vrstama i drvoredom česvine te izveden sustav za automatsko navodnjavanje.
Isto tako, u više su navrata dijeljene sadnice građanima. Tako se Grad Dubrovnik uključio i u građansku inicijativu Dani kolektivne sadnje drveća, čiji je rezultat bio zasađenih 610 sadnica na 139 lokacija na prostoru Grada Dubrovnika. U okviru ovog događanja organizirana je i podjela sadnica za građane koje je financirao Grad i tada je građanima podijeljeno 178 sadnica na lokacijama u Mokošici, Gružu, Lapadu i u Lazaretima te još jedna dodatna akcija u kojoj je podijeljeno još 200 sadnica – odgovaraju iz gradske uprave.
Na stranicama Upravnog odjela za planiranje mogu se naći i Krajobrazna studija za administrativno područje grada i izrađenim osvrtom na zelenu infrastrukturu. “ Ova studija jedna je od temeljnih stručnih podloga za izradu izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja i GUP-a Dubrovnika.
Izrada dokumenta u skladu je s vizijom Grada Dubrovnika u zelenoj tranziciji koja uključuje dugoročno održiv grad s nižom razinom emisije ugljika, grad u kojem se gospodarski rast ostvaruje uz male emisije stakleničkih plinova, zaštitu okoliša te poticanje ekonomskog razvoja na principima održivosti,” pišu iz gradske uprave.
Samo da sve te ‘zelene’ odredbe budu i strogo primjenjivane. I da nakon gotovo pet godina proradi postaja na Žarkovici koja će mjeriti kvalitetu zraka, pa da znamo što sve udišemo.