Evo ih, opet nam prelijeću poviše glave! I to baš kad čeljad odmara i ide na kupanje. Sezona je, straše nam turiste, moraju li prolazit’ baš ovako nisko, ko da smo kolonija, usred ratne zone?! Nije valjda sav ovakav bezobrazluk samo radi panorame? Što se barem pristojno ne najave?
Granica na 300 metara
Uznemireni građani i ove godine negoduju i raspituju se zbog čega ih u gotovo brišućem letu učestalo nadlijeću helikopteri različitih tipova i namjena? Službeni odgovori u pravilu izostaju, pa krenu nagađanja kao kod nedavnog preleta male eskadrile helikoptera američke vojske koji su, priča se, bili na proputovanju od Skoplja prema Zadru. Ono što se sa sigurnošću zna jest da su na dubrovačkom području natočili gorivo pa potom drsko prozujali preko Grada.
Iskusnom umirovljenom kontroloru leta Josipu Pepu Čebulcu nije jasno zbog čega se oko takvih nadlijetanja dižu tenzije:
- Dok god je NATO-va misija KFOR-a na Kosovu, bit će normalno da nas helikopteri prelijeću. A oni ne lete kako im se prohtije, jer u zračnom prometu jednostavno ne postoji letjelica koja nema veze s kontrolom leta određenog područja. Danas čak i baloni u letu imaju transpondere, nitko i ništa ne može biti u zraku po svojoj volji. Pravilo je da helikopteri smiju letjeti 300 metara iznad terena, u ovisnosti o veličini naselja koje prelijeću. Izuzetak je tek Cavtat gdje zbog blizine aerodroma letjelica mora preletjeti pistu na nižoj visini. Zrakoplovi koji idu po vizualnim pravilima također lete minimalno na tisuću feeta. Pravila letenja su podjednaka i za civilne i za vojne, a kod prelijetanja nema obveze najave ili upozoravanja lokalnog stanovništva. Zato me i čudi kad na radiju čujem da građane Zagreba obavještavaju kako će zrakoplovi u to i to vrijeme probiti zvučni zid – priznaje sugovornik. Komentira i negodovanje pojedinaca:
- Znate kakvi su ljudi, uvijek će se žaliti, smeta im povlačenje kufera po Stradunu, a kamoli ne bi buka helikoptera i aviona! No, do danas nisu izmislili bešumne letjelice pa će morati podnijeti malo više decibela – govori nam Josip Čebulc koji je punih 38 godina bio zaposlen kao kontrolor leta. Nakon diplome, u Zagrebu je radio do 1995. Dok je bio u Oblasnoj kontroli letenja, nadzirao je zračni promet za čak četiri aerodroma, vojni Bihać u BiH i Cerlje u Sloveniji, kao i mješovite civilno-vojne aerodrome Pulu i Zadar.
A kako je regulirano prelijetanje vojnih, policijskih, vatrogasnih i drugih letjelica iznad naseljenih mjesta? Profesionalni pilot i bivši dugogodišnji direktor Zračne luke Dubrovnik Tonči Peović ističe:
- Točno je, povremeno nas prelijeću Eurocopteri i Mi-8, pri čemu je ovaj prvi na Čilipima znatno tiši od drugog. Letjeti iznad naseljenih mjesta helikopteri mogu pojedinačno ili u formaciji prema dozvoli kontrole leta. A to što nam povremeno bruje iznad glava, rekao bih da je to demonstracija sile, svakako ima učinka na osjećaj sigurnosti. Osobno smatram da buka kod preleta nije takva da bi uznemirila građane, a i visina na kojoj se smije letjeti točno je utvrđena, to je 300 metara iznad terena u nastanjenim mjestima. Radi sigurnosti prelete rade dvomotorni helikopteri, vojni i policijski. Letjelice s jednim motorom nisu poželjne jer bi se kod kvara mogle srušiti. Inače, uz dozvolu kontrole leta moguće je da letjelica leti i niže od propisane visine, kako je to bio slučaj nedavno na igralištu u Lapadu gdje je sletio helikopter koji zbog jakih udara juga nije mogao prići helidromu kod Opće bolnice – govori Peović, pa se osvrće na protupožarnu flotu koja također ponekad nisko leti:
- Što se kanadera tiče, on ima velike manevarske sposobnosti, a kod intervencija komunicira s Lučkom kapetanijom kako bi ‘uzeo’ more tamo gdje nema kupača, plivača i brodica. Ne sjećam se da je ikad bilo problema ili sudara tog tipa na moru u izvanrednim situacijama, bilo u slučaju kanadera ili air tractora. No, kod intervencija poput gašenja požara mislim da bi i građani trebali imati malo više razumijevanja za manevre pilota – kaže sugovornik.
Probni letovi HRZ-a
Otkriva kako za sve koji se zbog preleta bilo koje vrste osjete uzrujani postoji način da izraze nezadovoljstvo:
- Ako procijeni da je helikopter ili zrakoplov prenisko letio ili na neki drugi način uznemirio civile, svaki građanin to može prijaviti Agenciji za civilno zrakoplovstvo koja, ako utvrdi da je dojava relevantna, poduzima mjere, inspekcijski nadzor. Preuzima se radarska slika profila leta i provjerava stoje li primjedbe građana. Znam da su zbog niskih preleta u Zagrebu više puta izrečene sankcije, to je redovita pojava skoro svaki mjesec. Piloti zbog niskih preleta i ugrožavanja sebe i drugih osoba mogu ostati bez letačke licence – naglašava Peović.
Iz Ministarstva obrane kažu kako je vojni zrakoplovi, domaći i strani, trebaju i diplomatsko odobrenje od Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH uz prethodnu suglasnost Ministarstva obrane. Probni letovi lovačkih aviona HRZ-a uz najavno priopćenje MORH-a, izvode se na visini od 10 do 14 tisuća metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.
- Vojnim zrakoplovima dopušteno je letenje i na visinama manjim za zaštitu državnog suvereniteta, evakuacije, potrage i spašavanje, gašenje požara i obilježavanje prigodnih svečanosti – zaključili su iz MORH-a.
