StoryEditorOCM
DubrovnikNatječaji za drvorede, parkove i biciklističke staze

Gradske službe u niskom startu: ‘Zeleni‘ fondovski euri najprije se očekuju za zelenilo od Pila do Boninova

Piše Maja Rilović Koprivec
5. listopada 2022. - 18:39

Gruška šumica nestaje najprije pod parkingom, a uskoro i pod betonom  nove zgrade, a dokidanje ove zelene zone nedvojbeno će imati za posljedicu porast temperature i intenzivnije kišne bujice do mora. Dubrovnik  godinama polako gubi svoje veće zelene površine, nestala je Mala Afrika, dio Gorice,  nestaju zelene glavice, pa ova potonja najava gradnje nije ništa novo osim što je potvrdila kako ljudi više brinu o autima nego vlastitom zdravlju. Nedvojbeno odredbe prostornih planova i GUP-a trebali su po pitanju zelenila odigrati presudnu ulogu, no rijetki su investitori koji nisu u beton zalili okoliš svake novogradnje.

 Europski natječaji

 Što čini Grad? Sada upravo ima priliku europskim novcima financirati svoje zelenilo.  Jedinicama lokalne samouprave naime, dostupno je više natječaja za zeleni urbani prostor  koji ih potiče na izradu strateških dokumenata u području zelene urbane infastrukture čije prihvatljive troškove u cijelosti financira EU novac, a sve kako bi se prilagodili klimatskim promjenama. Novac se dijeli za formiranje novih zelenih površina – drvorede, urbane šume i šetnice, skloništa od toplinskih valova, ozelenjivanje nadstrešnica na stajalištima javnog prijevoza te javnih parkirališta, parkova, pješačku i biciklističku infrastrukturu, pogotovo u turističkim mjestima.

Pitali smo u dubrovačkoj upravi što će kandidirati? Vidljivo je kako se zelene gradske površine održavaju, sade nova stabla u postojećim drvoredima, no kada se zadnji puta na području Grada Dubrovnika uredio sasvim novi park? Zasadio veći drvored? Što je s našom parkovnom baštinom i plućima grada Petkom?

Na naš upit kažu, sve je spremno za prijavu na natječaje za EU sufinanciranje.  Projekt URBGRIN  poboljšanje zelene infrastrukture, prijavljen na Interreg CE već je u postupku evaluacije čiji se rezultati  očekuju u prosincu, a oni pripremljeni projekti počinju od najvrednijeg dijela -  od uređenja Pila prema Boninovu gdje Grad surađuje s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije. Tu se očekuju prvi euri.

Najviše se sadilo na Batali – od česvina do indijskih jorgovana  

U proteklih nekoliko godina, Grad i Vrtlar zasadili su desetak drvoreda. Zasađen je drvored  hibiskusa u Ulici Nikole Tesle, čempresa na Ilijnoj glavici,  maslina i čempresa u Ulici od Izvora,  u Ulici dr. Ante Šercera, drvored murvi u Ulici dr. Ante Starčevića i uz rivu na Batali, drvored pinja u parku na Batali, drvored lipa u spojnoj ulici između Vukovarske ulice i Ulice dr. Ante Starčevića, drvoredi košćela i indijskih jorgovana u Ulici Vladimira Nazora.

Prošle godine, u sklopu  rekonstrukcije hotela Stadion i uređenjem parkirališta na platou Graca zasađeni su drvoredi česvina. Također, zasađen je drvored čempresa u Čokolinu na površini kod OŠ Montovjerna.

-  Park Pile-ljetna pozornica, Park Gradac i Park platana su projekti koji su pripremljeni za prijavu na financiranje putem ITU mehanizma,  kao dio mreže zelene infrastrukture.

Naime, ukupna sredstva koja će kroz ovaj mehanizam biti na raspolaganju za 22 urbana područja u RH iznose 5,16 milijardi kuna za provedbu projekata u sklopu integriranog teritorijalnog ulaganja i održivog urbanog razvoja, a među više područja uključen je i segment zelene infrastrukture:  parkovi, drvoredi, sadnice, dječja  igrališta, manji sportski tereni u okviru parkova i slično. Također, uskoro očekujemo i raspisivanje poziva Ministarstva turizma i sporta na kojega Grad Dubrovnik planira prijaviti Park oko platana i Park Pile – naveli su iz gradske uprave.  

Nove zelene zone u ‘bufferu‘?

Glavne aktivnosti za područje Grada Dubrovnika se odnose na izradu Strategije zelene infrastrukture,  Akcijskog plana i  pilot aktivnosti uređenja pojedinih  zelenih javnih površina.

Priprema se i prijava za Poziv za izradu strategija zelene urbane obnove koji se provodi u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a koji će biti konkretan projektni prijedlog znat će se nakon informativne radionice, nabrajaju iz  Upravnih odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju i Odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša koji zajednički rade na pripremama projekata.

Postoji mogućnost da se  kroz novi GUP u buffer zoni ostvare nove zelene zone na aktualno građevinskim parcelama, budući su u konzervatorskoj podlozi definirane kao moguće negrađevinske čestice, najavljuju iz gradske uprave dodaju kako će to biti uz jasnu podlogu i pravila kako neka parcela postaje zelenom zonom. Gdje će one biti od Orsule pa do Sustjepana, ne navodi se. 

Za razliku od Gruža, Lapad izuzev obale, nije u buffer zoni, pa je tamo već najavljena nemilosrdna gradnja, no njegova će zelena zona za rekreaciju na Babinom kuku takva i ostati, tvrde iz grada. Odnosi se to na park na Babinom Kuku površine 16.943 metra četvorna  koji je Grad Dubrovnik presudom Općinskog suda preuzeo u vlasništvo i ostavit će ga javnom zelenom zonom.

Pluća grada bez dogovora brojnih suvlasnika

 Velikim dijelovima zaštićenih područja Grada Dubrovnika upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije s kojima Grad  stalno surađuje. Pod njihovom je upravom park šuma Petka, gdje grad Dubrovnik ima projektnu dokumentaciju na donjem dijelu do hotela Palace, no kaže ravnateljica JU  Marijana Miljas Đuračić, započeti projekti uređenja nisu se mogli nastaviti zbog imovinsko pravnih problema.

- Mi upravljamo biološkim segmentom Petke, obavljamo monitoring potkornjaka i štetnika, istraživanja, sanacije suhih stabala, uklanjanje pajasena, provodimo akcije čišćenja, ali  projektima daljnjeg potpunog uređenja i zaštite šume Petka prepreka su veliki broj vlasnika parcela, država,  fizičke osobe, više tvrtki, do Grada i Županije pa zbog toga veći projekt ne može provesti.   To je problem na svim zaštićenim područjima, brojni vlasnici, naročito privatni vlasnici ne žele da se u njihovom vlasništvu ništa radi – kaže Miljas Đuračić zašto se uređenje Petke ne može dovesti do razine da se kandidira za  fondovsko financiranje.

04. svibanj 2024 00:11