StoryEditorOCM
DubrovnikNOMEN EST OMEN|

GODIŠNJE ŠEZDESETAK ZAHTJEVA ZA PROMJENOM IMENA ILI PREZIMENA Nema zahtjeva za ekscentričnim imenima, ali ima onih koji žele biti ‘plemeniti‘

Piše Silvia Rudinović
14. studenog 2020. - 10:21
Odsjek za opću upravu, osobna stanja i matičarstvo u Dubrovačko-neretvanskoj županijiArhiv Dubrovačkog vjesnika
Prošla su vremena promjene osobnog imena zbog političkih razloga, kako bi se izbjegla diskriminacija na temelju etničkog podrijetla, niti je odabir ekscentričnih antroponima više popularan. Većina izmjena koje su posljednjih godina provodili pravnici u nekadašnjem Uredu državne uprave Dubrovačko-neretvanske županije, a danas odsjeku unutar županijske uprave, čak 90 posto odnosi se na zahtjeve žena nakon rastave braka.

Patrijarhalna norma

U Hrvatskoj je još uvijek dominantna patrijarhalna norma prihvaćanja suprugova prezimena, tako da se žena odriče svoga ili na svoje dodaje drugo. Nakon raskola bračne zajednice, dio žena ostavlja prezime bivšeg supruga, posve subjektivno to pravdajući održavanjem veze s djetetom. Realnog pravnog razloga za takvu odluku nema. No, sve je više žena koje nakon razvoda vraćaju svoja djevojačka prezimena. Kako objašnjava Maja Lukačević Stražičić iz županijskog Odsjeka za opću upravu, osobna stanja i matičarstvo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, bračni drug koji je sklapanjem braka mijenjao prezime, godinu dana nakon razvoda ima pravo vratiti svoje staro bez pokretanja upravnog postupka.
- To se radi na način da osoba da izjavu pred matičarom i prezime se upisuje u maticu rođenih. Ukoliko istekne rok od godinu dana ili ta osoba želi na supružnikovo dodati i svoje prezime, nužan je upravni postupak na način da se donese osobna iskaznica, 35 kuna takse te potvrda suda o nekažnjavanju. Uz potrebne dokumente, podnosi se zahtjev za promjenom imena, a potom ja po službenoj dužnosti prosljeđujem zahtjev. Radi se o još jednom uvjerenju Ministarstva pravosuđa da ta osoba nije osuđivana na teritoriju cijele države. Osoba, dakle, ne smije biti kažnjavanja ni osuđivana na području Republike Hrvatske, jer se na taj način mijenja identitet. Inače se ta provjera i uvjerenje čekalo oko dva tjedna, ali otkako je na snazi pandemija, čeka se i po dva mjeseca – pojašnjava Maja Lukačević Stražičić.
Nakon odobrenja izmjene, matičar upisuje nove podatke u knjige rođenih, vjenčanih ili državljana, te se dodaje podacima maloljetne djece u rubrici roditelja. Matičar po službenoj dužnosti podatke prosljeđuje policiji i OIB sustavu. To znači da se bez nove osobne iskaznice s točnim izmijenjenim podacima ne može prijeći granica.

Nomen est omen

Posljednjih godina, ovaj Odsjek nije imao potrebe odbiti zahtjev jer su zainteresirane stranke bile unaprijed upozorene pod kojim uvjetima mogu mijenjati ime ili prezime, pa su osobe protiv kojih se vodi neki postupak odmah odustajale. Kad su u pitanju promjene imena djeteta, a s godinama ima više slučajeva da im se dodaje srednje ime, rješenje se piše odmah jer djeca ne podliježu provjerama niti se vode u kaznenom postupku.
- Zanimljivo je da se djeci do deset godina ime mijenja na zahtjev oba roditelja, a nakon desete godine života potrebna je i suglasnost djeteta. Kod promjena imena djeteta, potrebna je suglasnost oba roditelja, ali uvijek naglasim da nije nužno da dođu istovremeno. Zna biti nesuglasica kad se djetetu dodaje majčino prezime – kaže sugovornica.
Ime je znamen, neki će reći i sudbina. Ali, što ako ime nosi znak kakav ne želimo nositi, sudbinu koju ne prihvaćamo?
- Dođu nam mlađe osobe koje žele promijeniti ime, jer ime se ne sviđa, ili dodaju kršteno. Crkvene matice odvojene su od državnih 1946. godine. Dotad su ljudi imali upisano više imena, a od '46. uglavnom se samo jedno ime se upisuje u maticu – kaže Lukačević Stražičić.
Nekad je zakon o osobnom imenu nalagao da se navede razlog promjene imena, no takve obveze nema od 2014. godine.
- Nove generacije najčešće ne žele govoriti o razlozima. Imate cure od 20 godina koje žele majčino prezime, nemaju obvezu navesti razlog, ali se znalo dogoditi da stidljivo kažu: Nemojte reći tati. To su, naravno, osobne stvari koje se ne smiju iznositi i o kojima svaka punoljetna osoba ima pravo samostalno odlučivati. Promjena samog imena je rijetka, a kad se i dogodi to su obično dodaci nekog nadimka, pa se uz Antun doda Tonči. Imamo samo slučaj ili dva godišnje da u novom uopće nema korijena izvornog imena osobe. Odavno nisam imala zahtjev za upisnom nekog izuzetno specifičnog imena. Sjećam se jednog slučaja, ali zbog zaštite privatnosti ne mogu ga iznijeti. Zahtjev je odobren jer to ime ne vrijeđa niti ugrožava nečija prava i slobode. Prije desetak godina imali smo stranke koje su htjele u ime unijeti titulu 'plemeniti', pa prilažu obiteljske grbove i slično. Zakon to ne dopušta. Zakon, također, ne dopušta korištenje imena neke poznate osobe bez njezine privole. Među bizarnije zahtjeve koje smo imali spadaju numerološka imena, a to smo u startu odbijali – prisjeća je Maja Lukačević Stražičić.

Kako bi Englezi izgovorili Petrunjela?

Ono što Amerikanci imaju uobičajeno uz svoje ime, kratice Jr. umjesto Junior, kod nas zakon ne predviđa, pa kad žele uskladiti svoja imena u Hrvatskoj i takvi zahtjevi se odbiju.
Studenti koji odlaze na školovanje u inozemstvo, iseljenici koji nose antroponime specifične samo za usko teritorijalno područje i složene za izgovor u engleskom,njemačkom ili drugom govornom području, Lukrecija, Petrunjela, Jakša, Nikša, Đivo, prihvate tamošnji nadimak a ponekad odluče promijeniti ime u neko internacionalno makar samo izbrisali slovo, npr. iz Marija u Maria.
- Dođu nam pojedinci s potvrdama o naturalizaciji u državama u kojima žive, s nekim hrvatskim imenom koje se obično drugdje izgovara posve drugačije, kako bi uskladili podatke, što je izuzetno važno. Ukoliko podaci u zemlji rođenja i državi u kojoj žive nisu usklađeni, kasnije može doći do poteškoća s provedbom nekih činjenica, kao što su one koje se tiču vjenčanja ili smrti. Obično te promjene u maticama zatraže kad shvate da ne mogu registrirati podatke o vjenčanju u našim maticama – napominje sugovornica.
U 2017. riješena su 72 predmeta, najčešće promjene prezimena, u 2018. godini 60 predmeta, 2019. brojka je pala na 48, a  u 2020. riješena su 34 zahtjeva za promjenom i još desetak čeka uvjerenje Ministarstva pravosuđa. Do kraja godine, očekuje se nešto veći broj zahtjeva nego lani.
04. svibanj 2024 08:00