Gradonačelnički kandidati u Dubrovniku kvalitetno su vodili kampanju, prilagođenu ciljnim javnostima, smatra dr. sc. Đorđe Obradović, docent Sveučilišta u Dubrovniku.
- Sadašnji gradonačelnik Mato Franković opredijelio se za, kako to u Americi nazivaju, pobjedničku kampanju u kojoj netko očekuje sigurnu ili izvjesnu pobjedu, pa se obraća građanima s porukama što je sve učinio u svom manadatu, i nije usmjeren protiv drugih kandidata. To je školski primjer tzv. pobjedničke kampanje, s fotografijama prije i poslije realizacije nekog projekta. Franković je sebi mogao priušititi takav nastup kao kandidat najorganiziranije stranke, s najviše članova – komentira Obradović.
S druge strane, bivši gradonačelnik i kandidat platforme Dubrovnik-naš grad, Andro Vlahušić vodio je personaliziranu kampanju s obzirom da iza njega ne stoji jaka stranačka infrastruktura, nego manje stranke.
- Kampanju je temeljio na svom imenu i na onome što predstavlja. Takva je kampanja uspješna za njegove simpatizere, ali s tim se ne može previše obratiti neutralnoj javnosti. Kampanje se ne vode za simpatizere nego upravo kako bi se privukli oni neodlučni, koji ne izlaze na izbore, oni koji prekriže listić ili nisu sigurni kome žele dati glas pa se opredjeljuju po sviđanju, kao što to čine korisnici društvenih mreža – kaže dr.sc. Obradović.
SDP-ov kandidat Ivan Tropan, dosad nepoznat široj javnosti, u kampanju je ušao nenadano odustajanjem stranačkog kolege Jadrana Barača. Naš sugovornik kaže kako je Tropanu i njegovoj stranci bilo važno postići ono što se u strategiji izbornih kampanja naziva povećanje vidljivosti teme u ciljnoj javnosti, u ovom slučaju povećanje vidljivosti samog kandidata.
- Za njega je najvažnije da se ljudi upoznaju s njim, a za SDP je u ovom trenutku svaki ulazak u Gradsko vijeće uspjeh s obzirom na situaciju – ističe sugovornik.
Pero Vićan (DDS) također vodi personaliziranu kampanju u kojoj se obraća svom stabilnom biračkom tijelu.
- On ne teži toliko zahvatiti neko drugo biračko tijelo, osim što se u kampanji posebno obraćao protiv Dustre i njihovog gradonačelničkog kandidata Željka Raguža. Vjerojatno jer imaju slično biračko tijelo. Što se tiče Dustre i Raguža, i on se obraćao samo svom biračkom tijelu, ne ulazeći u sukobe s drugim strankama ni gradonačelničkim kandidatima i time ostavio mogućnost postizbornog koaliranja s bilo kim. Zato sam rekao da su ove kampanje jako dobro odrađene, kandidati su svjesni svojih dometa – komentira Đorđe Obradović.
Srđ je grad, politička stranka izrasla iz aktivizma, uspješno je iskoristila popularnost zagrebačke liste Možemo! Svojim programom ostaju dosljedni svojim aktivističkim stavovima za očuvanje prostora, protive se projektu Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje, ali Obradović primjećuje kako ne nude rješenje, drugu lokaciju za zbrinjavanje otpada.
- MOST je okupio vjerojatno najjaču listu koju su dosad okupili, s ljudima koji su 1990-tih osnivali stranke. Njihov gradonačelnički kandidat Maro Kristić je politički sazreo, ne može mu se naći izjava kojom bi ga mediji i protukandidati mogli napasti, no MOST ima otežavajuću okolnost što im je nužno biti na vlasti s obzirom da su se na nacionalnoj razini svima pokazali kao nepouzdan partner. Oni očajnički moraju pobijediti – komentira Obradović.
Kandidatkinja Domovinskog pokreta Ivana Končevski do kraja kampanje je ostala poprilična nepoznanica javnosti. Zbog bolesti nije bila u mogućnosti sudjelovati na sučeljavanju gradonačelničkih kandidata na lokalnim televizijama, a Domovinski pokret u Dubrovniku, kako misli sugovornik, nije uspio iskoristiti određenu popularnost koju ta stranka ima u Hrvatskoj.
Prolaznu ocjenu u kampanji dobila je i Nezavisna lista Ivice Roka za Gradsko vijeće. Izjavom o otvaranju javne kuće u Dubrovniku uspjeli su privući medijsku pozornost. Njegova je lista najveća opasnost 'srđevcima', smatra Đorđe Obradović.