Pravomoćnom sudskom presudom Županijskog suda u Osijeku, Grad Dubrovnik je izgubio parnicu protiv Općinske organizacije Crvenog križa BiH Novo Sarajevo koji je našu gradsku upravu tužio zbog osporavanja knjiženja na objekte Dječjeg odmarališta Crvenog križa BiH u Lozici. Pravomoćnom je presudom potvrđena prvostupanjska presuda dubrovačkog Općinskog suda iz 2019. godine, tako da izrečena presuda zamjenjuje tzv. tabularnu ispravu koja omogućuje knjiženje na navedene nekretnine.
Potvrđeno nam je to iz gradske uprave, a glasnogovornik Općinskog suda, sudac Vlaho Bošković je pojasnio da je prihvaćen tužbeni zahtjev u dijelu zahtjeva za knjiženjem cjeline prava vlasništva čest. Zgr. 307, 308 i 443 te čest. zem. 2870/2, 2865/3, 2870/1, 2870/3, 2870/4 i 2871/2 sve k.o. Zaton, ali je odbijen tužbeni zahtjev u dijelu kojim se na nalaže tuženiku da omogući knjiženje na 269/543 suvlasničkog dijela čest. zem. 281 k.o. Zaton, te cjeline prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. 2871/3 k.o. Zaton, površine 269 m². Bošković je naglasio i da je "odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove parničnog postupka", što je svakako pozitivna vijest za dubrovački gradski proračun.
Presudom je okončana još jedna pravosudna trakavica, dulja od desetljeća i valja se nadati da objekti Crvenog križa neće biti ruglo nego će se uskoro privesti svrsi. U "Dječjem selu", što je kolokvijalni naziv za objekte odmarališta na toj atraktivnoj lokaciji, od 1957. sve do 1991. godine i početka Domovinskog rata Crveni križ BiH je omogućavao ljetovanje i oporavak djece slabijeg zdravstvenog i socijalnog stanja iz susjedne države. Uz objekte je parcela od 1074 kvadrata a BiH je 2006. godine imovinu procijenila na 1,6 milijuna eura (1490 eura po metru četvornom) ali nema dvojbe da je vrijednost atraktivne lokacije dijelom nalazi tik uz more, danas višestruko veća. Jer, nekretnina sad ima čisto vlasništvo a obostrana želja za kvalitetnom primjenom stanja nekretnine katalizator je bržeg rješenja lokacijske i građevinske dozvole.
Višestruka devastacija
Prema dokumentaciji Dječjeg sela, odnosno Dječjeg oporavilišta Crvenog križa BiH, objekti su imali kapacitet 250 ležaja i u posjedu udruge su od 1965. godine kad je izgrađen veći objekt, onaj iznad stare magistrale koji je u vlasništvu Crvenog križa BiH. Manja zgrada ispod magistrale izgrađena je prije Drugog svjetskog rata i vlasništvo je Crvenog križa općine Novo Sarajevo. Zanimljivo je reći da je CK Novo Sarajevo do sredine šezdesetih godina koristio objekt Ville Kaboga u Sustjepanu te su na zamolnicu tadašnje općine Dubrovnik objekte zamijenili. Tako je Dječje selo postalo cjelovito na susjednim parcelama, a grad Dubrovnik je dobio vrijedni kulturno-povijesni spomenik koji je u međuvremenu obnovljen po svim pravilima i zahtjevima struke. U ugovoru o zamjeni tada je navedeno da Crveni križ OO Novo Sarajevo "u znak dobre volje i prijateljskih odnosa Dubrovnika i Sarajeva daje vrijedniji objekat od onog kojeg su dobili".
Upravo je ta definicija rastužila Sarajlije koji su se pitali "vrijedi li još uvijek prijateljstvo" a bivši nam je čelnik Crvenog križa BiH Branko Leko s žaljenjem rekao da je izaslanstvo CK BiH zbog pokušaja izvansudske nagodbe za povrat objekata boravilo u Dubrovniku i Zagrebu gdje im je rečeno kako je nemoguće raspolagati tom imovinom zbog uredbe Vlada RH koja je 1991. državama sljednicama ex-SFRJ zabranila raspolaganje, prodaju, darivanje, prijenos prava uporabe i davanja u zakup nekretnina na svojoj teritoriji:- Objekte smo koristili sve dok ih početkom Domovinskog rata 1991. nije zauzela i devastirala JNA. Tu su, po oslobođenju, smještene izbjeglica i sve je dodatno devastirano, odnesen je ili uništen inventar, a u trenutku procjene u relativno dobrom stanju bili su tek vanjski zidovi- rekao je Leko najavljujući parnicu do okončanja koje su opljačkani objekti na atraktivnoj lokaciji postali pravo ruglo i leglo pantagana.
U njima su često noćile skitnice i narkomani te su ljutiti mještani organizirali radnu akciju i daskama zakovali sve prozore i vrata, spriječivši dolazak takve društvene ‘elite‘. Međutim, od kraja rata do danas to nije spriječilo brojne investitore da obilaze i pokušaju otkupiti objekte do kojih je Crveni križ BiH došao zamjenom za palaču Kaboga.
I bivši je član Komisije za državnu svojinu BiH Muharem Cero prozivao hrvatske vlasti što ne dopuštaju pravo pristupa imovini BiH koja je na nju upisana, ustvrdivši da je "Sporazum o sukcesiji međunarodni sporazum i zemlje ga ne mogu kršiti zakonima ili uredbom".
Uskoro odluka
Odlučan, ali oprezniji u javnom nastupu uvijek je bio tajnik CK Novo Sarajevo Asad Kučević koji kaže:
- U ponovljenom postupku pred koronu smo 2019. dobili prvostupanjsku presudu te smo s predstavnicima Grada Sarajeva došli u Dubrovnik i s vašim gradonačelnikom pokušali ubrzati postupak i spriječiti ulaganje žalbe koja će produžiti parnicu, rečeno nam je kako je sve jasno k‘o dan i da je sve nama u prilog povrata imovine koju smo koristili nakon zamjene, ali i naveli da se prema zakonu moraju žaliti. Uslijedili su COVID i drugostupanjska presuda Županijskog suda u Osijeku kojom je presuda postala pravomoćna. Po isteku roka za žalbu trenutačno smo u fazi uknjižbe. Postoji još par parcela koje nisu bile knjižene na Grad Dubrovnik s kojim smo uradili zamjenu imovine te ćemo, ako Bog da uknjižiti i preostale tri parcele iznad magistrale. Sve je čisto ali ne mogu reći površinu, iako znam da je jedna bila knjižena na državu Hrvatsku, a mi nismo imali sredstva da povedemo više tužbi. Kako je sve čisto, pokušat ćemo i to mirno riješiti.
Priznali su nas kao prijeratne korisnike a nama predstoji dogovor s entitetskim i državnim Crvenim križom BiH. Želimo se vratiti u prostor odmarališta i privesti ga u funkciju, ali ne znamo hoće li nas podržati naše vlasti. Još je nejasno slijede li prodaja, najam ili pronalazak partnera koji će uložiti novac, a mi prostor. Od imovine se živi, ali je još rano govoriti o budućnosti jer odmarališta te vrste više ne postoje. Nešto se mora iznova graditi, posebno krov koji je potpuno uništen. Nažalost, Crveni križ BiH nije dobio svojih oko tisuću kvadrata i pokušat ćemo naći rješenje s Međunarodnom federacijom Crvenog križa. Treba napraviti i procjenu parcele koja, s onom u vlasništvu CK BiH, ima ukupno oko 4.500 metara četvornih. Želim da se već 2023. objekti stave u funkciju, ali se ne zanosimo da ćemo to možemo sami. Raspoloženi smo i za zamjenu ako nam netko ponudi dobar objekt u Sarajevu ili Neumu- kaže Kučević i dodaje kako visinu sudskih troškova ne smije reći bez dozvole Upravnog odbora:
- Nažalost, drugostupanjski sud je odlučio da svaka strana snosi svoje troškove. Mislim da su to odlučili u stilu "kad vam već vraćamo imovinu, možemo uskratiti troškove" iako mislim da to nije korektno jer parnicu nismo vodili svojom krivicom i da je sud u ovaj put štitio interes Dubrovnika. Zbog greške u upisu odbijeni smo za jednu parcelu i obrazloženje rješenja o troškovima je u stilu: pola ste ostvarili, pola ne. Ako smo uspjeli 50 posto, korektno bi bilo da su nam priznati naknadu polovice troškova. Vjerujte: ni nama niti Dubrovniku nije u interesu da ondje i dalje bude onakvo ruglo. A kad se sve izgradi, tu će sde porezi i doprinosi plaćati Dubrovniku i Hrvatskoj u kojoj ćemo, sigurno, registrirati tvrtku-kćer.
