Dramatične scene jakog nevremena koje je pogodilo Zagreb obišle su Hrvatsku. Poginule su četiri osobe, štete se još uvijek zbrajaju, a Zagrepčani oporavljaju od doživljenog šoka. Kapetan Miloš Brajović, viši predavač navigacijske meteorologije s Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, prokomentirao je vremensku nepogodu koja je opustošila metropolu.
- Na ekstremnu vrućinu došla je vlaga i dogodile su se velike padaline. To je vrsta poremećaja koja se događa zbog ekstremnih toplina i isparavanja, akumulira se vlaga pa dolazi do ekstremnih vjetrova i padalina, obično je to tuča. Riječ je o lokalnom poremećaju, to su kotline u kojima se stvaraju nenormalne temperature, a potom i nenormalna uzlazna strujanja koja dovode do ovakvog nevremena, kaže Brajović, ističući kako se on prije svega bavi morem i priobaljem.
No, postavlja se pitanje koliko je ovaj poremećaj bio predvidljiv i je li se trebalo izdati crveno upozorenje.
- Gledajući Aladin, ovo sam očekivao prije tri dana jer je išlo od Zagreba prema Karlovcu i Osijeku... To je točno bilo prikazano, kao i padaline te mogućnosti. Nije nužno da je to trebao biti grad odnosno ovolika tuča, ali ova količina padalina i ekstremni vjetrovi bili su točno predvidljivi, to se vidjelo prije dva dana. Tko je pratio, prije dva dana je mogao predvidjeti da će, ne baš u ovom obliku, ali da će biti neka ekstremna situacija. Sasvim je bilo normalno očekivati onako jak vjetar ako su se ispunili svi drugi preduvjeti: ekstremna toplina, jaka uzlazna strujanja, velika kondenzacija, nagle padaline - na to mora doći jaki vjetar, to se može očekivati jer je jaki vjetar posljedica ovog svega, kaže Brajović koji dodaje:
- Tko je taj koji će odlučiti između 2 i 1 kad primjerice učenik ima 2 i 1?! Kako odgovoriti na to pitanje?! Moglo je biti izdano narančasto, moglo je biti izdano crveno upozorenje. Tko je bio dežurni meteorolog i nadao se da će biti manje nevrijeme, izdao je narančasto upozorenje i nije pogriješio. Drugi dežurni meteorolog, koji je možda sklon paničarenju, stavio je crveno upozorenje... Moglo se predvidjeti, ali je li to na granici između naranačastog i crvenog upozorenja, teško je to reći. Ako izdate crveno upozorenje, tu se dižu brojne službe, a mi civili vidimo samo crvenu boju... Ako je bilo samo narančasto upozorenje, tu se nije pogriješio jer je jako tanka granica između narančastog i crvenog upozorenja. Teško mi je odgovoriti je li trebalo izdati crveno upozorenje jer ne pratim situaciju i to gledam isključivo kao promatrač, kaže Brajović, ističući kako sve što komentira treba uzeti s rezervom jer je ipak pomorski meteorolog.
Jedno je pak tužna istina, nevremenu pogoduje i stanje na terenu.
- Gradovi su postali megapolisi koji isijavaju toliko topline i energije pa se događa paradoks: pojačavaju se te meteorološke pojave. Dakle, uz prirodnu toplinu stvara se dodatna zbog efekta asfalta, raznih plinova i slično, povećava se temperatura, a povećanjem temperature jačaju uzlazna strujanja, objašnjava stručnjak apelirajući na važnost sadnje stabala u gradovima.
- Bitna je vrsta stabala koja se sadi, ne da su visoka, nego da su prizemna i čvrsta, poručuje Brajović.
Može li se scenarij iz Zagreba dogoditi i u Dubrovniku?
- Može, naravno - i to još gore! U obalnom smo području, može se dogoditi jako vrtložno strujanje... Imali smo prije par godina situaciju kad je žena ‘letjela‘ s ombrelinom na Stradunu... Naravno da se to može dogoditi, posebno lokalno – što znači da se nešto takvo može dogoditi u Gružu, a da ljudi u Gradu uopće ne znaju da se to događa u Dubrovniku. Ili, recimo, može se tako nešto dogoditi Lopudu, a da u Dubrovniku svi šetaju i čude što se uopće dogodilo. To jest predvidljivo, ali lokalni neverini su teško predvidljivi, moraju se pratiti doslovno svaki minut, mogu nastati ili ne moraju i teško je tu izdavati bilo kakva upozorenja... Danas je ekstremno topao dan, može li od toga nešto nastati? Može, ali i ne mora. Prije dva dana je noću lampalo cijelu noć i ništa se nije stvorilo, bilo je malo vjetra, ali iz toga je svašta moglo nastati. To su vremenske nepogode koje je teško prognozirati, one se mogu pratiti, a izdati upozorenja uru ili pola ure prije. Ako bismo išli na takvu vrstu upozorenja, svaki čas bismo palili alarm i nakon što se alarm upali pet puta, a ništa se ne dogodi, to gubi smisao jer vam više nitko ne reagira. Teško je bilo što predvidjeti na ove ekstremne temperature, a može li se dogoditi u Dubrovniku? Naravno da može, komentira Brajović.
Dubrovačko područje je ionako specifično jer je inače meteorološki teško bilo što prognozirati i ‘pogoditi‘. Brajović ističe kako je to zbog krajolika, konfiguracije obale...
- Imate situaciju da su brda ekstremno blizu mora, razvedeni su tako kako jesu, otoci su takvi kakvi jesu i imate svaki dan situaciju da je iza brda kiša ili nekakvo nevrijeme, a u Dubrovniku nitko ne zna da se to uopće događa jer je lijepo i sunčano. A to što se događa gore može se prebaciti dolje i o tome doslovno ovisi jedna sitnica u atmosferi pa je teško predvidivo, zaključuje Brajović.