Tko ne voli životinje ne voli ni ljude! Kome smetaju mace, samo lošim ljudima? To su odgovori koje najčešće čujemo od osoba koje diljem grada hrane slobodnoživuće mačke, kad im prigovorimo da nam ispred kućnih vrata ne ostavljaju mačju hranu, ili je uporno guraju u tuđi đardin. No i najvećeg zaljubljenika u mačke proći će volja za macama kad se na ulici posklizne na mačju hranu i dobro se natuče ili polomi neku kost, ili se na hranu oklizne s motora ili bicikle. Sve se to naime, događa kada se hrana za mačke ostavlja izvan hranilišta, prosuta na nogostupu, skalinima, ulici. O muhama i žoharima koji se skupljaju oko te hrane, ovih dana užegle na suncu, ne treba ni govoriti. Grad Osijek je nedavno donio novi komunalni red, kojim se kažnjavaju građani koji ostavljaju hranu i vodu za životinje na javnom prostoru. Kazna je 70 eura.
Mnogi se i u Osijeku opiru ovim kaznama, no i tamošnje udruge za zaštitu životinja smatraju da se trebaju kazniti ljudi koji bacaju hranu i ostavljaju smeće, a ne oni koji će brinuti o hranilištima i o mjestima gdje će mačke i druge slobodnoživuće životinje dobiti vodu.
Kako je u Dubrovniku, gdje su još svježe uspomene na mačku Anastaziju zbog čije smo kućice svi naučili odredbe komunalnog reda gdje se smiju, a gdje ne smiju postavljati skloništa i hranilišta za slobodnoživuće mačke? U povijesnoj jezgri ne smije se naime ništa od toga.
U dubrovačkoj odluci o komunalnom redu nekoliko je članaka posvećeno slobodnoživućim mačkama. Evo kako je uređeno dubrovačkom odlukom gdje se i kako smiju hraniti mačke u Dubrovniku te kolike su kazne za one koji se ne pridržavaju komunalnog reda. Grad Dubrovnik već nekoliko godina nastoji urediti svoje odnose sa životinjama, odnosno ljudima koji o njima (ne)brinu, što je također bio predmet velike medijske pompe, pa pisana Odluka još predstavlja idealno stanje koje se još nije dosegnulo.
Svakako hranjenje životinja nije zabranjeno, slažu se i dubrovački volonteri koji hrane i kastriraju mačke, ali ono mora biti uredno, treba upotrebljavati zdjelice, suhu hranu koja se ne kvari i hranilište skloniti negdje gdje nikome ne smeta, poručuju. U Dubrovniku, govori jedna od volonterki koje spašavaju, kastriraju i hrane mačke, nema službenih gradskih hranilišta, ali sve govori da za mačke dolaze bolji dani, kaže:
- S ovom gradskom upravom, naša mala grupa volontera dogovorila je da ćemo kastrirati, zbrinuti i hraniti mačke pa smo od 2018. zajedno s gradskom pomoći kastrirali više od 4000 mačaka. Gradonačelnik Franković je odmah pristao na naš prijedlog. Kako i ne bi kada radimo gradski posao! Ne znam je li u tolikom obimu obavljena kastracija mačaka igdje drugdje u Hrvatskoj. Brinemo se o mačkama od Primorja, Slanog, Župe, a ne samo grada i zaista se sada rijetko gdje može naići na bolesnu, nekastriranu mačku na ulici. Situacija se značajno promijenila nabolje, i vjerujem da će i za mace uz gradsku pomoć biti samo bolje u budućnosti – kaže ova volonterka. Njeno ime, kaže nije važno nego životinje, a kaže nam i kako potpuno razumije građane kojima smeta hrana za mačke ostavljena nasred ceste jer je to na kraju najgore za mačke:
- Zamislite u Mokošici slučaj gdje ostatke od objeda bacaju s balkona mačkama ispod zgrade? Ili prosipaju drugima pred vratima? Pitam se razmišljaju li uopće ti ljudi? Pa to svakome smeta! I sama sam vodila rat s osobom koja je uporno hranila mačke na tepihu na samom ulazu u Spionu. To je najgore što ljudi mogu učiniti za mačke jer sutra će netko drugi, kome smeta tako neuredno razbacana hrana pred ulaznim vratima, baciti otrov i nastradat će životinje, a krivi su ljudi. Onaj tko želi hraniti mace treba upotrijebiti zdjelice, koristiti suhu hranu i sve to skloniti sa strane, dalje od pogleda, gdje hranilište neće nikome smetati. Mačke će hranu pronaći i nekoliko metara dalje – govori ova volonterka i ponavlja: „nikada nisu životinje problem, nego ljudi“.
Iako dubrovačke volonterke okupljene uz facebook grupu obavljaju veliki posao skrbi o macama, vesele se što je izgledno da taj posao potpuno preuzme Sanitat izgradnjom skloništa za životinje i realiziranjem svega što propisuje Odluka od komunalnom redu. Tamo je u članku 25 propisano kako je na javnim površinama dopušteno postavljanje hranilišta za mačke i da postavljanje hranilišta odobrava gradonačelnik na prijedlog Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, uz prethodno mišljenje vijeća mjesnog odbora na području gdje se hranilište želi postaviti. To se odobrava na zahtjev registrirane udruge za zaštitu životinja. U slučaju da vijeće mjesnog odbora da negativno mišljenje za predloženu lokaciju hranilišta, obavezno je predložiti najbližu moguću alternativnu lokaciju.
Nadalje, propisano je kako se hranilišta ne mogu postavljati na središnjim trgovima naselja, javnim zelenim površinama, povijesnoj jezgri Grada Dubrovnika te u neposrednoj blizini groblja i tržnica na malo.
Hranilišta moraju biti udaljena od prometne površine najmanje 25 metara te opremljena posudama za hranu i vodu za piće s oznakom „Hranilište za mačke“. Kućice moraju biti jednake, izrađene od drveta, dimenzija 60x60x40 cm s krovištem od nepromočivog materijala i s mogućnošću otvaranja kako bi se mogle čistiti. Troškove izrade i popravka hranilišta i kućica za mačke financira Grad Dubrovnik, a hranjenje mačaka osigurava udruga za zaštitu životinja kojoj je odobreno postavljanje hranilišta. Udruga za zaštitu životinja kojoj je odobreno postavljanje hranilišta dužna je voditi brigu o higijeni i čistoći hranilišta.
Člankom 28. predviđeno je da kontrolu održavanja hranilišta obavlja Upravni odjel za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu. Ako udruga za zaštitu životinja kojoj je odobreno postavljanje hranilišta ne održava higijenu i čistoću javne površine na kojoj se nalazi hranilište, odnosno ako se ne skrbi o mačkama, komunalno redarstvo će narediti uklanjanje hranilišta na trošak te udruge.
I dubrovačkom odlukom su propisane kazne za one koji se ne pridržavaju odluke o komunalnom redu (kada način, izgled i uvjeti postavljanja hranilišta nisu u skladu s Odlukom) i to 2000 kuna (265 eura) a sredstva naplaćena u skladu s ovom Odlukom za predviđene prekršaje prihod su Grada Dubrovnika i koriste se za potrebe zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja koje su nedvojbeno ukras svakog mediteranskog grada.
Sve to piše u Odluci čiji će se uvjeti nadamo se jednom potpuno dosegnuti i mačke biti još zaštićenije. Mediji su prije nekoliko mjeseci bili puni slučaja umirovljenice iz Pule koja je zbog hranjenja mačaka ispred zgrade zaradila kaznu od 132 eura, po sličnoj odluci. U Dubrovniku je zasad sve na usmenim upozorenjima redara jer bi vijest da je u Dubrovniku već neko kažnjen zapriječenom kaznom od 265 eura zbog nepropisnog hranjenja mačaka, sigurno nadmašila onu o kućici za Anastaziju.