Za građane i turiste sredinom lipnja na dubrovačkom je području nastupilo dobrodošlo zatišje. Teška mehanizacija utihnula je, ne čuju se pikameri i grmljavina bagera, a za građevinske poduzetnike kreće sezona glavobolja.
- Tijekom tromjesečnog embarga na radove, uz neradne vikende i dva praznika u kolovozu, ukupno je 66 neiskorištenih radnih dana za tešku mehanizaciju. Građevinari u to vrijeme ugrubo izgube oko 20 tisuća eura po jednom bageru u hladnom pogonu. Kako bi se barem donekle doskočilo gubicima, moguće je ‘labudicom‘ preseliti teške strojeve na gradilišta izvan režima zabrane, no tome rijetki pribjegavaju. Većina građevinskih tvrtki stoga žuri do 15.lipnja završiti glavninu poslova i mole Boga da ne bude kiše kao ove godine kad su padaline ometale dinamiku radova - kaže nam naimenovani predstavnik struke i upozorava kako svaki sezonski gubitak ovakve vrste treba ukalkulirati kod dogovaranja poslovau troškove radova kod dogovaranja poslova.
Najteže je zadržati radnike
Da su u problemu zbog ljetne stanke u turističkom Dubrovniku potvrđuje i predsjednik Strukovne grupe graditeljstva Županijske komore Dubrovnik Tomislav Bačić koji kaže kako je obustava svih zemljanih radova nerješiv problem za tvrtke koje je bave isključivo tom vrstom poslova, ali i za tvrtke koje koriste različita prijevozna sredstva i rovokopače. Na upit je li problem što bageri, mikseri i ostali veliki strojevi stoje ‘besposleni‘ tri mjeseca, Bačić odgovara:
- Rekao bih da je najveći problem zadržati radnike, vozače i strojare koji ne mogu raditi tri mjeseca, ali i održavati tzv. hladni pogon koji itekako košta. Dnevni gubici, naravno, ovise o broju strojeva i vozila u hladnom pogonu koji dnevno po stroju iznosi oko 300 do 400 eura. Tu su i plaće radnika, izgubljena dobit...- podsjeća dubrovački inženjer građevine Tomislav Bačić, inače voditelj odjela građenja Alfaplan građenja. Pitamo ga postoji li mogućnost za strojevi koji u Dubrovniku spavaju ‘ljetni san‘ do 15. rujna budu preraspoređeni drugdje po Hrvatskoj. Mogu li se, primjerice usmjeriti na radove na protupotresnoj obnovi Banovine i Zagreba?
- Mislim da je to neizvedivo i neisplativo. Uzmite samo koliko je strojeva i vozila iz svih županija diljem zemlje primorano biti u "hladnom pogonu" kroz tri ljetna mjeseca pa ćete doći do jako velikog broja. Teška mehanizacija ne može se ‘prerasporediti‘ na ostatak zemlje. Sve tvrtke s kontinenta isto tako planiraju "povratak" s mora nakon 15. lipnja i moraju imati dovoljno posla na kontinentu da bi se održali. Na našem području su sve građevinske tvrtke relativno male, pa bi im sam odlazak na kontinent zasigurno bio "izlet u nepoznato" – smatra naš sugovornik koji je zadovoljan napretkom razgovora s gradskom upravom oko mogućeg ublažavanja embarga:
- Strukovna grupa građevinara Županijske komore Dubrovnik je u proteklih 12 mjeseci uistinu napravila veliki iskorak oko zabrane radova na području grada Dubrovnika i ne mislimo stati. Postoji veliko razumijevanje i podrška, ne samo gradske uprave, već i samog gradonačelnika koji su razumno prihvatili naš prijedlog pa je na 16. sjednici Gradskog vijeća odlučeno da će se dopustiti svi radovi osim zemljanih. Korona je donijela malo toga dobrog, ali moram priznati da je kod izrade konstrukcije donijela mnogo. Za vrijeme pandemije nikome nije smetalo da se izvode radovi na konstrukciji objekata što nam je bila vodilja i znak da je suživot građevine i turizma itekako moguć i u postpandemijskom razdoblju. Odlukom da se radovi na konstrukciji mogu nesmetano izvoditi i ljeti, tvrtke na našem području su uvelike odahnule i mirno čekaju jesen bez prekida radova – ističe Bačić.
Tunel ispod srđa i optički kabeli
Najavljuje kako će Strukovnoj grupi graditeljstva sljedeći korak biti upravo famozni zemljani radovi koje je, kaže, definitivno potrebno raščlaniti.
Upitan o radovima od javnog interesa koji ne podliježu sezonskoj zabrani, čelnik Strukovne grupe graditeljstva Županijske komore Dubrovnik odgovara kako javni interes ne mora nužno biti projekt kojemu je investitor grad ili županija. Kaže da to mogu biti i tvrtke ili fizičke osobe ako se radi o strateški važnom projektu.
A na području Dubrovnika od embarga su izuzeti tek Vodovodovi radovi na Aglomeraciji Dubrovnik unutar hidrotehničkog tunela ispod Srđa, te unapređenje mreže svjetlovoda u režiji Hrvatskog telekoma.
Radovi u sklopu Aglomeracije Dubrovnik trenutno se odvijaju unutar 2,58 kilometara dugog hidrotehničkog tunela ispod Srđa koji dovodi pitku vodu za uži dio gradskog područja i na sanaciji vodospreme, što bi trebalo dovršiti do veljače 2024. Hrvatski Telekom pak nastavlja graditi optičku infrastrukturu na području Grada Dubrovnika i općina Dubrovačko primorje, Konavle te Župa dubrovačka radi uspostave brzog i ultrabrzog širokopojasnog pristupa internetu.