Najavljeno ukidanje mjere novčane pomoći za roditelja odgojitelja koja se u Zagrebu provodila od 2016. godine, izazvalo je burne reakcije u javnosti. Višečlane zagrebačke obitelji, naime, proteklih pet godina imale su mogućnost primanja izdašne mjesečne naknade za odgoj svoje djece od skoro 5 tisuća kuna sve do navršenih 15 godina života djeteta. Po novom prijedlogu, korisnik bi mjeru primao do djetetove sedme godine, uz smanjenje naknade na tisuću kuna. Pitali smo dubrovačku mamu djeteta s poteškoćama u razvoju za mišljenje o mjeri iz ere Milana Bandića:
- Ne razumijem mjeru roditelj odgojitelj. Koliko su se samo žene borile da budu roditelj njegovatelj kako bi skrbili o djeci s poteškoćama u razvoju, a u Zagrebu je dovoljno da rodiš troje ili više djece i automatski dobivaš status roditelja odgojitelja koji bi po defaultu trebao postojat', bez obzira koliko djece imaš. Ako imaš jedno dijete, ti si roditelj odgojitelj. Roditelj jest odgojitelj svoje djece. Znači li da, ako ne dobivam mjeru i ne plaća mi se odgoj djeteta, onda neću odgajati svoje dijete? Što to uopće znači, da se nigdje drugo u Hrvatskoj djeca ne odgajaju?! - začuđeno se pita Dita Lipanović, članica i jedna od osnivačica facebook grupe DUMAM-e Mame iz Dubrovnika i okolice.
- Zamisli nekoga tko ima bolesno dijete, prestao je raditi zbog skrbi o njemu i još je podstanar, kako će on živjeti od četiri tisuće kuna (toliko iznosi novčana naknada za roditelja njegovatelja), a s druge strane, ti ćeš u Zagrebu roditi troje djece i dobit ćeš za to 5 tisuća kuna mjesečno. Ali rađaš djecu zato što ih hoćeš, što ih želiš – kaže Lipanović koja za zagrebačku mjeru roditelj odgojitelj smatra kako je 'diskriminatorna prema ostatku Hrvatske'.
- Stvarno smiješno da ti netko treba plaćati da odgajaš svoju djecu. To je totalno suludo. Znači da su sve druge matere u Hrvatskoj koje imaju troje, četvero i više djece lude što moraju poć' radit?! Strašno je i što se ta mjera zove roditelj odgojitelj, jer po tome bi značilo da nitko drugi nije odgojitelj svoje djece – kaže ova Dubrovkinja.
- Žao mi je ljude jer su računali na tu mjeru, imaju više djece pa su dizali kredite, sve to stoji ali ta djeca će narast' i što ćeš onda? To će koristiti netko tko ne razmišlja deset godina unaprijed. Suludo je što je to uopće doneseno – kaže Lipanović pa zaključuje kako ta mjera nema veze s demografijom. I aktualna zagrebačka vlast smatra da mjera nije polučila uspjeh iako je na nju od 2016. utrošeno vrtoglavih 1,8 milijardi kuna, a koristi je 5800 obitelji. Zagrebačku mjeru Dubrovnik nema, ali tu su u svrhu popravka (ako je to uopće moguće) demografske slike, novčane potpore za novorođenčad. Lipanović se osvrće i na dubrovačke demografske mjere koje su po njoj 'suludo male' te smatra kako 'Grad premalo izdvaja za dar za novorođenče'.
Podsjetimo, Grad u sklopu mjera Socijalnog programa i demografskih mjera, roditeljima isplaćuje dar za novorođeno dijete te stalnu godišnju pomoć za treće i svako daljnje novorođeno dijete. Jednokratna potpora za prvo novorođeno dijete u obitelji je 2.500, za drugo 3.500, a za treće 5.000 kuna. Lani je isplaćeno dva milijuna kuna za 417 korisnika. Tu je i stalna godišnja pomoć roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete u iznosu od 33.600 kuna, koja se isplaćuje u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života. Lani su to pravo ostvarile 152 obitelji, a iz proračuna je za tu demografsku mjeru izdvojeno 750 tisuća kuna. Tu su još i subvencije, olakšice, potpore... koje za cilj imaju poboljšati demografsku sliku Grada.
No, na jugu postoji i mala otočka općina koja se često uzima za primjer kvalitetno osmišljenih mjera za povećanje nataliteta. Riječ je o korčulanskoj Općini Blato gdje su izdašne demografske mjere na snazi od 2008. godine i polučuju uspjeh. Kada se na jednom otoku u jednoj općini godišnje rađa 30-ak beba znači da je demografske mjere Općina uspješno 'skrojila'. Primjerice, lanjske covid godine u Blatu je rođeno 33 djece, a 2010. ova je općina doživjela pravi baby boom kada je postala brojnija za 46 novih stanovnika.
Potpora za prvo dijete je pet, drugo deset, za treće dijete 60 tisuća kuna a za četvrto i svako sljedeće 72 tisuće kuna. Ova otočka općina koja po zadnjem popisu broji 3500 stanovnika svake godine izdvaja za novorođenčad oko pola milijuna kuna.
Pozitivni učinak mjera se svakako osjeti, kaže nam Fani Bačić, voditeljica općinskog Odjela za društvene djelatnosti, jer 'puno je lakše planirati obitelj kad znaš da ćeš kroz pet ili sedam godina dobiti 60 ili 70 tisuća kuna'. Nabraja i mjere besplatnih udžbenika za sve srednjoškolce jer osnovcima to osigurava Županija, a iz proračuna sufinanciraju i prijevoz učenicima i studentima koji se školuju izvan općine.