- Igre moraju pobjeći na Lokrum ili na Gradac koji je sramota sam po sebi, a imamo društvo koje se zove DUB koje se osnovalo davno i koje ne radi ništa i ne ‘dube’ ništa, nego je čista dubovina u glavi, nitko ništa ne radi... Moguće je to urediti, ali za to postoji zakon. Nije zakon nešto što je izmišljeno napamet, bez zakona ne možemo, zakon je zadan u prirodi stvari.
Istina, malo je utihnulo...
Ovako je u rođendanskom razgovoru za Dubrovački vjesnik stanje najstarijeg dubrovačkog parka i društva koje bi o njemu trebalo skrbiti ocijenio akademik Luko Paljetak i usmjerio time pažnju na zapostavljena ‘zelena pluća’ nadomak povijesne jezgre kojima je nužna temeljita obnova.
Posljednji put spominjao se Gradac kao pozornica predstave ‘Sjetne žene raguzejske’, zadnje premijere ovogodišnjih Igara.
A izgled parka Gradac odranije se nekako povezuje s djelovanjem Društva prijatelja prirode Dub o kojemu se u Dubrovniku ništa nije čulo od prije početka pandemije. Jesu li uopće još aktivni i što misle o nužnosti revitalizacije najstarijeg dubrovačkog parka, pitali smo čelnika Duba, restauratora Điva Dražića koji je na tu dužnost izabran još 2019.
- Svi građani Dubrovnika, pa tako i sam akademik Paljetak, su, vjerujem, upućeni u činjenicu da Društvo Dub, nažalost, nema ingerenciju nad javnim parkovima pa tako niti parkom Gradac. Romantična poveznica između parka Gradac i Društva Dub ima smisla, Dub je svojedobno Gradac priveo svrsi javnog parka, međutim upravljanje i briga o samom parku uvijek su bili u rukama gradskih vlasti. Što se tiče samog Društva Dub, istina je da jest malo utihnulo. Naime, osnovne aktivnosti Društva uvijek su bile humanističkog, javnog karaktera i to u zajednici humanista kakvom se većinom današnjih “građana” Dubrovnika ne možemo baš pohvaliti – primjećuje Dražić. Dodaje kako trenutačno rade na ‘restrukturiranju samih smjernica budućih aktivnosti’.
- Angažirani smo i na obnovi suradnje s društvima sličnog karaktera, kako je to i bila pozitivna praksa do početka 2000. Pandemija jest pomrsila zadate ciljeve i planove Društva za četverogodišnje razdoblje, međutim, ako govorimo o parku Gradac, u zadnje četiri godine ipak su učinjeni veliki koraci koji vode konačnom uređenju i to zahvaljujući isključivo službama pod vodstvom aktualnog gradonačelnika – zaključuje čelnik Duba.
Nesretan splet okolnosti
Bivša upraviteljica Zaklade Gradac i dugogodišnja članica Duba Aida Cvjetković danas se potpuno izuzela iz priče o parku. Ne krije razočarenje što su propala nastojanja da se Gradac oživi:
- Dub je u prošlosti bio pokretač zbivanja i korektivni faktor u Dubrovniku, što je danas teško. U našim životima vladaju društvene mreže, a ne nevladine organizacije kako je to nekad bilo. Putem mreža danas možeš puno više toga pokrenuti nego amaterskim radom. Izgubio se onaj osjećaj za društvo, svi smo previše postali sebični. Dubu je u doba kad sam ja bila aktivna glavna zadaća bila oživjeti Gradac, no nešto zbog spleta okolnosti a nešto zbog inertnosti, ništa se konkretno nije pomicalo. Čini se da je danas tako sa svim, ako netko nema financijski interes, sve stoji. Kad vidiš onu vizuru prema Gradu, jasno je da je Gradac prostor velike vrijednosti, no nekako stavljen u kantun. Mnogi od nas su odustali, ništa se nije moglo učiniti – rezignirana je Cvjetković.
Iz Grada Dubrovnika pak optimistično poručuju kako su za oživljavanje Graca izrađeni glavni i izvedbeni projekt, na temelju odabranog idejnog urbanističko-arhitektonsko-krajobraznog rješenja parka.
Cilj je arhitektonsko-krajobrazno uređenje parka, pri čemu se zadržava se i obnavlja postojeća fontana, uređuje dječje igralište, valoriziraju postojeća stabla i obnavlja nisko raslinje, park se dopunjuje hidrantskom mrežom i sustavom odvodnje, obnavlja se kamena plastika i uređuju klupice. Planirana je i višenamjenska javna pozornica za različite manifestacije.
