Društvo prijatelja dubrovačke starine prošlu godinu završilo je sa 32.271.680 kuna, odnosno 4.283.188 eura viša prihoda. Ukupni prihodi u 2022. godini, stoji u revizijskom izvješću koje je radila dubrovačka tvrtka za reviziju, vještačenje i poslovno savjetovanje Kofidenca, iznosili su 14.634.254 eura, a rashodi 10.351.066 eura. - Prihodi su u 2022. godini povećani u odnosu na 2021. godinu za 97,2 posto, što je ponajviše posljedica postupnog oporavka od Covid-19 pandemije, odnosno povećane prodaje ulaznica za gradske zidine i ulaznica za druge lokacije- pojašnjavaju revizori.
Tako su u 2022. godine u DPDS-u od prodaje ulaznica za dubrovačke gradske zidine uprihodovali skoro 7,5 milijuna eura od čega 60 posto ide u gradski proračun, a Dubrovačka kartica donijela im je prihod od 1,3 milijuna eura od čega udruzi pripada 30 posto tog iznosa. Od ulaznica na stonske zidine uprihodovano je 385 tisuća eura, a za Soko grad nešto više od 47 tisuća eura, dok je za Knežev dvor u Slanome prodano ulaznica u vrijednosti od skoro 6.500 eura. DPDS je u 2022. godine kroz Zakladu Caboga dobio donacije u vrijednosti skoro 350 tisuća eura.
Prihodi bi bili i veći da nije...
Prihodi bi bili i veći da nije plaćen porez na dobit, zbog čega je DPDS podigao Ustavnu tužbu na porezno rješenje, odnosno Upravnog i Visokog upravnog suda kojim su od početka 2020. obvezni plaćati porez na dobit. U DPDS-u drže kako je taj porez u direktnoj koliziji sa neprofitnom djelatnošću te dubrovačke udruge. Protiv DPDS-a pred Županijskim sudom i dalje se vodi sudski postupak kojim se Ugovor o korištenju i održavanju dubrovačkih zidina proglasiti ništetnim. U revizorkom izvješću stoji kako je u prvostupanjskom postupku tužba odbačena ‘zbog nedostataka pravnog interesa tužitelja, a meritum pravnih pitanja vezanih za ništetnost ugovora nije razmatran‘.
Podsjetimo, tužbu kojom žele poništiti Ugovor između DPDS-a i Grada Dubrovnika sklopljen na neodređeno 1998. godine te dodatke iz 2009., 2018. i 2020. godine podnijeli su 2019. godine tadašnji predsjednik gradskog SDP-a Jadran Barač koji ju je i inicirao, te dva bivša gradonačelnika, Vido Bogdanović i Andro Vlahušić koji su i potpisali temeljni ugovor odnosno dva prva dodatka. Trojac se inače u tužbi pozvao na zakonske odredbe po kojima je Grad Dubrovnik nije mogao dati zidine na upravljanje DPDS -u bez javnog natječaja. U veljači 2021. godine Općinsku sud u Dubrovniku odbacio je njihovo tužbu, nakon čega je pred Županijskim sudom podnesena žalba na to rješenje.
Nadalje, prema tom izvješću vrijednost imovine DPDS-a u tih godinu dana narasla je za 3,6 milijuna eura te je na kraju 2022. godine iznosila nešto više od 14 milijuna eura dok je na početku godine taj iznos bio 2,6 milijuna eura. Vrijednost građevinskih objekata DPDS-a je skoro 600 tisuća eura, dok, među ostalim, društvo ima pohranjenih plemenitih metala, dragog kamenja, vrijednih knjiga te umjetničkih djela u vrijednosti oko milijun eura. Tu su i računi na domaćim i stranim bankama na kojima je preko 6 milijuna eura te dionice u trgovačkim društvima vrijedne 80.000 eura.
Najveći rashod gradski proračun
U 2022. godini za neto plaće 55 stalno zaposlenih radnika izdvojeno je preko 885.000 eura. U tih godinu dana smanjene su kreditne obveze, pa je tako DPDS na početku godine za kredite i zajmove izdvajao skoro 1,5 milijuna eura, a krajem godine te obveze su iznosile nešto manje od 800 tisuća eura.
- Naknada Gradu Dubrovniku bazira se na Dodatku III. Ugovora, prema kojem Društvo na mjesečnoj bazi uplaćuje Gradu Dubrovniku 60 posto prihoda od ulaznica na gradske zidine bez PDV-a. Ona čini najveći dio rashoda i sadržana je pod stavci ‘Zakupnine i najamnine‘, te iznosi 56.348.280 kuna, što čini 72 posto ukupnih rashoda. Plaće radnika u 2022. godini iznosile su 8.534.080 kuna što čini oko 11 posto ukupnih rashoda, što je trenutno druga stavka po značajnosti rashoda, a prosječni broj zaposlenika tijekom 2022. godine je 55. Sljedeća stavka po značaju su radovi na spomenicima kulture, koji čine oko 7 posto ukupnih rashoda. Zbog neizvjesne i nepredvidive situacije u vezi pandemije koronavirusa, radovi koji su obavljeni u 2022. su nastavak trenda i kapaciteta radova iz 2021. godine i odnose se samo na nužne radove i one građevinske radove na spomenicima kulture koji su pri samom kraju, te su pokrenuti postupci za nastavak radova u većem obujmu. U tijeku su dogovori oko nastavka radova po već ranije provedenim natječajima, a objektivan problem je manjak radne snage kod građevinskih tvrtki koje izvode radove.
U apsolutnom iznosu radi se o 5.378.583 kuna, od čega se 2.470.069 kuna odnosi na radove na Kneževom dvoru na Lopudu, koji su financirani donacijama Zaklade Caboga. Ostatak radova odnosi se na radove u Stonu - veliki Kaštio i Istočni zid, radove na tvrđavi na Ponti Oštro na Prevlaci, radovi na Vratima od Ponte, segmentu zidina na relaciji Pile-Bokar, radovi na Amerlingovoj fontani na pilama, te tekuće održavanje gradskih i stonskih zidina, te Sokol Grada. Donacije Društva u 2022. godini iznose 1.259.687 kuna, od čega se 86 posto odnosi na financiranje radova na kupoli Katedrale i samostanu sv. Vicenca u Čelopecima. Svi ostali troškovi čine ukupno 10 posto ukupnih rashoda – pojašnjava se na kraju revizijskog izvješća.
